|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Kako djeca usvajaju jezik

www.rasti.ba, 3.3.2011
Možemo reći da nije tačno određeno kada su ljudi razvili jezik, no on je zasigurno imao presudnu važnost za uspjeh ljudske vrste. Piše: Aldijana Brezovac
Ključne riječi:

image
/11


I druge vrste za međusobnu komunikaciju upotrebljavaju zvukove, ali nijedna nije razvila tako prilagodljiv i moćan sistem kao što je ljudski jezik. Jezik je bio iznimno koristan budući da je skupinama ljudi omogućavao da zajednički učinkovitije djeluju. Iako  jezik nije jedina sposobnost koja je ljudima pomogla da izgrade složene društvene zajednice, jasno je da je on od ogromne važnosti za prijenos praktičnih i osobnih informacija za planiranje i međusobno razumijevanje.

Kada govorimo o dječijem razvoju, razvoj možemo razumjeti kao slijed promjena u osobama, sposobnostima i ponašanju djeteta zbog kojih se ono mijenja te postaje sve veće, spretnije, sposobnije, društvenije, prilagodljivije. To  je dinamičan proces, fleksibilan, dešava se u socijalnom kontekstu, ovisi o razvoju neuroloških struktura (mozak, živci), te na njega utiču nasljedni (biološki i genetski) i okolinski (učenje, odgoj) faktori.

Poznavanje karakteristika razvoja, redoslijeda faza i osobina djeteta u svakoj fazi otvara mogućnost stvaranja optimalnih uslova za razvoj djeteta u okolini. Optimalni uslovi razvoja podrazumjevaju:

  • materijalnu okolinu djeteta (prostor, predmet, igračke, mogućnost kretanja prostorom i baratanja predmetima, poticajni prizori, slike, zbivanja, zvukovi, muzika i govor odraslog);
  • socijalnu okolina - prisutnost, dostupnost i reaktivnost odrasle osobe, tjelesni dodir, emocionalni odnosi odraslih u okolini djeteta, glasovna, verbalna i govorna komunikacija; društvo vršnjaka, igra sa odraslima i vršnjacima; učenje posredovanjem iskustva (imenovanjem predmeta, pojava objašnjenjima, opisivanjem, pričanjem priča, razvijanjem govora).

Razvoj govora

Govor je priopćavanje misli i osjećaja pomoću simbola poredanih u skladu s pravilima gramatike. Govor omogućuje jednoj osobi da svoja znanja priopći drugoj, kao i komunikaciju među generacijama. Jezik je sredstvo za pohranu iskustava. Jezik nam omogućuje i upotrebu tuđih očiju i ušiju, kako bi smo naučili i više nego bi smo to mogli iz vlastitog iskustva. Jezik nam pruža i brojne temeljne jedinice mišljenja.

Djeca prije nego što usvoje govor koriste sredstva za komunikaciju poput plakanja, facijalne ekspresije i gesta. Nakon toga, usvajanjem jezika, djeca dodaju i verbalne reakcije ovom repertoaru komunikacijskih sredstava. Na ovaj način djeca postižu različite ciljeve upućivanjem riječi i fraza drugim ljudima.

Djeca cijeloga sveta slijede uglavnom isti tempo i isti sadržaj jezičkog razvoja:

  • Novorođeni komuniciraju pomoću zvukova, pokreta i izraza lica.
  • U dobi od 6 mjeseci djeca guču i upotrebljavaju riječi.
  • U dobi od 8 mjeseci djeca vladaju izvjesnim osnovnim pravilima govora.
  • U dobi između 10 i 12 mjeseci djeca iskazuju svoju prvu riječ, a zatim fond riječi raste veoma brzo.
  • U dobi od 2 godine najveći broj djece vlada stanovitom gramatičkom strukturom, kao što je red riječi ili kako se upotrebljavaju zamjenice.

Već od rođenja djeca koriste jezik kao funkciju, u smislu da se oni kreću i izgovaraju zvukove da bi komunicirali, što tokom prve dvije godine vodi ka savladavanju jezične strukture, tj. posebne riječi i posebna pravila jezika koji uče.

Istraživanja su pokazala da dijete sluša i reagira na govor već od veoma rane dobi. Tokom svojih prvih dana djeca razgolače oči i okreću glavu prema zvuku, te budu uzbuđeni kada neko govori, odnosno pokazuju da im se neki glasovi u odnosu na neke druge više dopadaju. Djeca, čak i mlađa od jednog mjeseca, pokazuju da razlikuju veoma slične zvukove, što ukazuje na to da je ova sposobnost urođena.

Kada odrasli razgovaraju sa malom djecom, oni često koriste tzv. jezik bebe, govoreći djeci na način koji je u većini kultura veoma sličan - imaju podignutu visinu glasa, intonacija je raznovrsnija, koriste se jednostavne i konkretnije riječi, kao i rečenice kraće nego u razgovoru sa drugim odraslima. Obraćaju im se sa više pitanja, poziva i ponavljanja nego obično, koriste manji broj zamjenica, a još rijeđe upotrebljavaju imperfekt.

Dojenčetova komunikacija je u prvo vrijeme relativno jednostavna, što je pak dijete starije to je i komunikacija bliža običnom razgovoru s pravilima i redoslijedom. Ovaj govorni aspekt komunikacije između odraslog i dojenčeta postaje izraženiji u dobi između 5 i 7 mjeseci. Roditelji tada počinju raspoznavati osmjehe, podrigivanje i zijevanje kao dijelove jednog dijaloga i od toga polaze u svojim reakcijama prema djetetu.

Tokom svakog stadija razvoja dijete razumije mnogo više nego što ono to ispoljava.

Jezički istraživač Kathrine Nelson zapazila je zanimljivu razliku u učenju jezika. Ona smatra da jedan broj djece ima karakterizirajuću metodu - ona koriste jezik da okarakteriziraju svijet, da mu daju ime. Druga djeca pak imaju više ekspresivnu strategiju i koriste riječi prije svega sa ciljem da učestvuju u socijalnoj interakciji; tada su to reči kao hej, još, nema i hoću. Ova razlika ovisi o tome da su neka djeca više zainteresovana za stvari nego za sebe same i druge ljude. Roditelji, takođe, utječu na djecu u interakciji s njima.

Djeca su motivirana za usvajanje jezika jer ih to opskrbljuje vrlo moćnim sredstvom - sposobnošću da lako komuniciraju s drugima i da učinkovito ostvaruju svoje ciljeve.

 

www.rasti.ba

Djeca su danas razmažena, nestrpljiva, dos...
„Danas su djeca u katastrofalnom emocionalnom stanju. Većina ih dođe u školu emocionalno nespremna za učenje. Mnoge stva...
48
Uši i gnjide u kosi
Uši i gnjide u kosi: mitovi i istina o tim groznim i dosadnim parazitima.
32
Koja je tajna uspješnog skolovanja?
Video koji bi trebao vidjeti svaki roditelj!
15
Bolest ruku, stopala i usta!
Groznica, upala grla, malaksalost, gubitak apetita, koju prati i pojava plikova u ustima, na šakama ili stopalima, sigur...
6


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:





Anketa

Ime za nasu curicu
Azja

Koje ime vam je ljepse i zvucnije od ponudjenih

Merjem (73%)

Dalal (27%)


Broj svih glasova: 77

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *