/11 /11

Za vas ne znam, ali ja sam prvi put za napad panike čula kada je Toni Soprano, lik iz serije imenovane po njegovom prezimenu u množini, po savjetu svoje psihijatrice doživio neko gušenje I strah zbog čega je morao disati u papirnu vrećicu. Malo nakon toga, opet sam napad panike vidjela na teveu I opet kod mafijaša – kada De Niro u filmu “Analyse This” takođe po savjetu psihijatra, upotrebljava istu metodu s vrećicom da si pomogne.

Kasnije sam, u priči sa prijateljima, shvatila da se mnogi ljudi sreću sa raznim oblicima napada panike, te da bih si I samoj mogla koji dijagnosticirati. Za jedan sam sigurna da je to I bio – onaj pred drugi porod dok sam u sali, nakon epiduralne anastezije, čekala da mi se pridruži muž I na carski rez dogodi porod. 

Razmišljajući o tim raznim napadima panike, što stvarnim, što filmskim, što osobnim, što od ljudi iz mog života, ne mogu da ne pomislim na sve one ljude koji su ih imali I prije nego što ih je medicina poznavala kao medicinsko stanje, te na dijagnoze I karakteristike koje su im davane. Ne mogu da ne pomislim ni na one koji se  s ovim stanjem susreću, a ne znaju šta im je. I ne usuđuju se potrežiti odgovor.

Šta je napad panike?!

Napad panike je stanje s kojim se osoba sretne najčešće potpuno neočekivano. Osjećaji mogu biti tako naprijatni I snažni da čovjek često pomisli kako se upravo sa smrću susreće.

Vjerovatno ne postoji čovjek koji nikada nije osjetio strah. Stanje kada nam srce snažno tuče, usta su suha, osjećamo grč u stomaku. Nema ništa ni posebno ni neobično u tome da opisano stanje doživite neposredno pred ispitom, razgovorom za posao, ili, pred prvi, a dugo željeni izlazak sa osobom koja nas privlači.

Ali, ako su simptomi tako snažni da onemogućavaju svakodnevnicu to može postati veliki problem. Od napada panike pati svaki deseti čovjek.  

Ako na slijedeća pitanja odgovorite potvrdno, vjerovatno ste se već suočili sa napadima panike:

Da li ste često napeti, zabrinuti I na rubu očaja?

Da li osjećaji panike utiču na vaše radne sposobnosti, sposobnosti učenja ili obavljanja porodičnih obaveza?

Da li ste svjesni da su strahovi potpuno neutemeljeni, a ipak si ne možete pomoći?

Imate osjećaj da će se dogoditi nešto strašno, ako stvari ne budu obavljene tačno onako kako ste vi zamisliti da moraju biti?

Izbjegavate li svakodnevne aktivnosti, jer vas čine tjeskobnim?

Osjetite li iznenadni ubrzani rad srca?

Čini li vam se da su katastrofe I opasnosti za svakim ćoškom?

Simptomi napada panike

Napade panike svaki napadnuti doživljava drugačije. Nekima se simptomi pojave neočekivano I mogli bi se zakleti ničim izazvani, jer se u svakodnevnom životu ne sreću ni sa kakvim posebnim I većim stresom. Neki dobiju napade od same pomisli da moraju, recimo, napustiti prostor u kojem se osjećaju sigurno, što je, najčešće, dom. Neki ljudi se jako boje voziti auto I upravo vožnja im izaziva napade. Mnogi ljudi žive u vječitom strahu I stresu od svega šta bi ih eventualno moglo zadesiti. Čuveni znakovi tjeskobe su: timor mortis iliti strah od smrti,  problemi s koncentracijom, osjećaji napetosti I razdraženosti, užasna nestrpljivost, te traženje znakova opasnosti.

Napadi panike, uprkos tome da mogu biti ozbiljni, idalje nisu bolest, već smetnja. Sastavljena je od mnogih simptoma, kako emocionalnih, tako I fizičkih, tako da se često čovjek sa napadima panike, u potrazi za dijagnozom mjesecima šeta iz ordinacije jednog specijaliste u ordinaciju drugog, I vrti u krugu.

Doktori, su, jasno, takođe prilično zbunjeni jer bilo bi krajnje neodgovorno previdjeti neki simptom I jednostavno dijagnosticirati napad panike. Fizički znakovi su: snažno udaranje srca, znojenje, nervozan stomak, odnosno slabost, često mokrenje ili proljev, zadihanost, drhtavica u rukama, bolovi u mišićima, glavobolja, umor, nesanica.

Neki ili svi pobrojani simptomi vode u napad panike koji se najčešće pojavi neočekivano. Ponekad je uzrok očitan, kao što je, recimo, zaglavljen lift ili javni nastup, ali najčešće se napad panike dogodi bez jasnog okidača.

Napad uglavnom ne traje više od deset minuta, a u najtežim slučajevima razvuče se na pola sata. Osjećaji mogu biti tako snažni da neki od ljudi u napadu misle da upravo preživljavaju infarkt srca.

Znaci paničnog napada su: potpuna panika, osjećaj gubitka kontrole ili razuma, brzo udaranje srca I bolovi u prsima, teško disanje I osjećaj gušenja, hiperventilacija, nesvjestica, groznica, grčevi u stomaku…

Ako spadate u one kojima su osjećaji znani, alli, I pored toga da nisu prijatni, ne smetaju vam u vođenju normalnog života, onda ste u sretnijoj skupini anksioznih. Ali, ako zbog straha izbjegavate određene aktivnosti, prostore ili situacije, morate hitno potražiti medicinsku pomoć.

Napadi panike su izlječivi

Za kraj - sjajna novost - napadi panike su sasvim izlječivi I obično sasvim nestaju nakon pet do osam posjeta tarapeutu. Ljekari savjetuju terapiju razgovorom sa psihijatrom, u kombinaciji sa lijekovima, najčešće antidepresivima.

Za vrijeme napada panike ostanite sabrani I mirni. Stručnjaci će vam objasniti da vas napadi panike neće ubiti. Osjećaj panike je uobičajena tjelesna reakcija – samo pretjerana. Za vrijeme napada si govorite da ste na sigurnom I da vam se neće dogoditi ništa loše. Usresredočite pažnju na nešto drugo u svojoj okolini, ili recite prijatelju ili članu porodice šta se dešava sa vama. Ako ste sami nije loše da nekoga pozovete telefonom. Dišite polako I ne pokušavajte pobjeći iz nastale situacije.  Nužno je da napad riješite u položaju u kojem ste, inače ćete se toga prostora uvijek bojati. Najvažnije je, slažu se stručnjaci, da vas nije stid toga što vam se događa. Jer, prema njihovim tvrdnjama, kada budete spremni progovoriti o napadima panike – bićete iznenađeni koliko ljudi dijeli vaša iskustva.

Pročitajte još zanimljivih >>tekstova<< naše RR blogerice Adriane Kuči

I zapratite nas na Instagramu >> @ringeraja_ba <<