(Foto: Magnific)

/11 /11

Za aktuelne sadržaje i vijesti iz svijeta roditeljstva i trudnoće odaberite Ringeraju kao svoj omiljeni izvor na Google-u.

Postavi

Međutim, naučnici sve više ukazuju na to da iza ovakvog „slučajnog“ obrazca može biti nešto mnogo dublje – genetika, biologija i hormoni.

Nije sve do sreće

Tradicionalno, smatralo se da je pol djeteta čista lutrija – kao da bacate novčić: 50% šanse za djevojčicu, 50% za dečaka. Ipak, nova istraživanja pokazuju da su neki ljudi skloniji imati djecu istog pola.

Jedna od teorija je da muškarci mogu nositi genetsku predispoziciju da češće proizvode spermatozoide sa X ili Y hromozomom – što direktno utiče na pol deteta. Ako muškarac nosi više Y spermatozoida, veće su šanse za dečake, dok veća prisutnost X spermatozoida povećava šansu za devojčice.

Starost majke kao faktor

Još jedan zanimljiv faktor je starost majke. Naime, hormonska ravnoteža žene se mijenja s godinama, a te promene mogu uticati na to koji tip spermatozoida će imati veću šansu da oplodi jajnu stanicu. Na primer, neka istraživanja ukazuju da mlađe žene imaju nešto veće šanse da dobiju dječake, dok starije žene imaju veću vjerovatnoću za djevojčice – mada su ove razlike suptilne.

Porodični obrasci

Naučnici takođe proučavaju porodične obrasce i genetiku koja se prenosi kroz generacije. Na primjer, ako u porodici postoji duga linija muškaraca koji su imali isključivo sinove, moguće je da se taj obrazac nasleđuje kroz gene koji utiču na pol djeteta. Isto važi i za porodice sa generacijama djevojčica.

Više od sreće – ali i dalje misterij

Iako još uvek nemamo konačan odgovor zašto neka porodica ima samo dječake ili samo djevojčice, jasno je da genetika i biologija imaju više udjela u tome nego što se ranije mislilo. Ipak, priroda ostaje misteriozna i nepredvidiva – i upravo u tome je i njena ljepota.