|
Visnja RR -> RE: Med (23.12.2010 0:12:35)
|
Asja je pojela 3 kg kaduljinog meda i sad jede bagremov [image]http://www.ringeraja.ba/forum/smileys/bravo.gif[/image]
evo o vrstama meda:
Bagremov med (bagrem - Robinia psedoacacia) spada u najbolje vrste, ima prijatan i ugodan miris. Njegova kristalizacija je veoma spora te ostaje dugo u tekućem stanju. Pri kristalizaciji postaje bijel, sitnozrnast i podsjeća na snijeg. Bagremov med se naročito preporučuje sa čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje tvari iz čaja, a i onih koje sadrži med. Preporuča se djeci i rekonvalescentima. Bagrem potječe iz Sjev. Amerike a njegove se šume prostiru na području panonske regije. U nas su poznatija područja Podravine i Hrv. Zagorja. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija. Cvjeta u prvoj polovini svibnja. Ovisno o reljefu i klimatskim prilikama može cvjetati i mediti do kraja svibnja.
Med od bagrema preporučuje se kod nesanice, za umirenje prenadraženog živčanog sustava (vrtoglavice, loš san, klimakterične smetnje itd.), uklanja posljedice nagomilanog stresa.
Kaduljin med (kadulja - Salvia officinalis ) je svijetložut do blago zelen, izrazita mirisa po cvijetu. Dobija se od samoniklih grmova kadulje koja cvate od polovine svibnja do polovine lipnja na mediteranskom području. Taj med povoljno djeluje protiv bolesti koje su praćene suhim kašljem, kod prehlada, jer omogućava lakše izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija, pa i iz želuca i jednjaka. Med od kadulje preporučuje se i u čajnim smjesama, djeluje smirujuće.
Najpoznatija su njena područja Cres, Pag, Kornati i poluotok Pelješac a ima je i na gotovo svim otocima i na priobalju. Premda je prva drvenasta biljka na zgarištu šuma, druge je s vremenom prevladaju i oslabe njeno skupljanje u čistom obliku.
Kestenov med (kesten - Castania sativa) je svijetložut, jaka mirisa po biljci, slatka do trpkogorka okusa. Smatra ga se ljekovitim za bolesti jetre i čir na želucu, pa se sve više traži i postiže dobru cijenu. Mjesec dana nakon vrcanja redovito se kristalizira. Najviše kestena ima na području Petrinje i Hrv. Kostajnice. Cvate u drugoj polovici lipnja.
Lipov med (lipa -Tilia sp. L.) je blagožut do zelenkast, jaka mirisa po cvijetu, oštra ali ugodna okusa. Zbog tih osobina spada u finije sorte medova. Mjesec dva nakon vrcanja kristalizira u med fine strukture. Lipa se sadi po parkovima i u drvoredima. Veće površine pod lipom su na području Bilogore. Donosi olakšanje kod prehlada, upala dišnih I probavnih organa te bubrežnih oboljenja. Pospješuje metabolizam pa djeluje na izbacivanje štetnih tvari iz organizma.
Livadni med je bogata i ugodna okusa može biti tamniji ili svjetliji. Posebno se preporuča da ga skloni peludnim alergijama uzimaju svaki dan da organizam pripreme za veliku proljetnu izloženost peludu. Ovaj med se dobija od tisuća raznih cvjetova livadnog i grmolikog bilja. Specifična struktura biljnih vrsta, posebno planinskih gdje klima i paša čine med prepo- znatljivim, može obilježiti i ravničarski med (primjer Lonjskog polja).
Med od bjelogorične (hrastove i bukove) medljike. Med od hrastove medljike je tamnocrvenkast, gust i rastezljiv, slabog mirisa po hrastu, opora okusa, pali u grlu. U nas je manje cijenjen, ali je traženi izvozni artikl. Med od bukove medljike ima slične ali blaže izražene karakteristike. Bjelogorični medovi su bogati željezom i drugim mineralima. Potječu najčešće iz šuma blizu Jasenovca i Siska (područja Turopolja i Lekenika) gdje obitavaju lisne (Lach- nideae)i štitaste uši(Coccidae). Uši rilcem sišu sok biljaka i posebnim organima proizvode medljiku koju pčele unose u košnicu gdje se pretvori u vrlo ukusan med. Medljika se javlja u intervalima od sedam godina koliko je potrebno da se namnoži dovoljno uši za veće količine meda.
Med od crnogorične (jelove i smrekove) medljike. Jelov med je više cijenjen, zelenkaste je nijanse, ugodna okusa i mirisa. Spada u najcjenjenije medove Europe. Skuplja se s lisnatih uši (lachnidae)od polovine lipnja do, ovisno o klimi i specifičnom položaju, kasne jeseni. Jelove šume na području Gorskog Kotara i Kapele sve do Plitvičkih jezera su europska jelova oaza.
Vrijeskov med (vrijesak, vrišt - Calluna vulgaris) je žut do tamnožut, slaba mirisa, ugodna specifična okusa. Kristalizira se nakon 2-3 mjeseca. Vrijeska ima na području Gorskog kotara, Like (okolica Gospića), oko Duge Rese. Preporučuje ga se uzimati kod reumatičnih oboljenja, bolesti mokračnih putova i bubrega, posebno u čajnim smjesama npr. kamilica, šipak itd.
Ružmarinov med (ružmarin - Rosmarinus Officinalis L.) je svijetao, proziran i bistar, bez mirisa, ugodna i blaga okusa. Nakon vrcanja se pretvara u fine sitne kristale. Kristalizacijom postaje potpuno bijel. Ružmarin je mediteranska biljka koja cvate velik dio godine. Nalazi se na cijelom priobalnom području. Povoljno djeluje kod bolesti krvnih žila, jer pospješuje optok krvi, za poboljšanje funkcije jetre, bolje izlučivanje žuči, pri slaboj probavi, reumi, gihtu, visokom tlaku.
|
|
|
|