|
acudesa -> Stres (9.6.2010 16:42:07)
|
Kako vi podnosite stres savremenog tempa života? Da li ga često doživljavate? Zbog koga se to najčešće dešava (posao, kućni poslovi, muž, porodica, djeca)
Evo nešto sam listala i našla dobar članak...
Hvala "Vaše zdravlje"
Danas svi govore o stresu. O njemu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, na televiziji i na radiju, piše u novinama i magazinima, sve je više znanstvenih konferencija, kongresa i tečajeva posvećenih tom problemu. Stoga se naše doba označava kao doba stresa, premda je oduvijek vjerni pratilac čovjeka i svih živih bića.
Čini se da svi o stresu govore na svoj način, a mnogi i ne pokušavaju postaviti jasnu definiciju. Za poslovne ljude stres je frustracija ili emocionalna napetost, za kontrolora letenja problem koncentracije, za sportaša mišićna napetost, za biokemičare i endokrinologe stres je biokemijski fenomen. Za mnoge je pojam stresa nešto negativno, opasno što vodi u bolest, što treba izbjegavati po svaku cijenu.
Što je stres?
Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. Vrlo je važno vodi li reakcija na stres k boljoj prilagodbi (adaptaciji) organizma ili, pak, u pogrešnu prilagodbu (maladaptaciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, tjelesnim funkcijama, raspoloženju i ponašanju. Kad stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu, a pozitivni stres ili eustres sa sobom nosi pozitivna uzbuđenja te omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline.
Stanje prijetnje tjelesnoj, duševnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnoteži označava se stresom, a činitelje koji prijete ravnoteži nazivamo stresorima. Drugim riječima, stresna je situacija svaka koja zahtijeva prilagodbu organizma.
Stresori potiču različitu reakciju u svakom pojedincu, ali i opću stresnu reakciju svojstvenu svima. Čovjek reagira borbom, bijegom ili imobilizacijom (umrtvljenjem).
Prema Seyleu, tvorcu pojma stres, razlikujemo tri faze u stresnoj reakciji: uzbunu (alarm), prilagodbu (adaptaciju) ili iscrpljenje. Faza uzbune očituje se reakcijom borbe, bijega ili imobilizacije i neposredni je odgovor na djelovanje stresa. Te reakcije, kad su uspješne, dovode do prilagodbe ili adaptacije, koja je preduvjet zdravlja, ovladavanja novim sposobnostima, odnosno vještinama, omogućujući tako rast i razvoj ličnosti.
Pri dugotrajnom djelovanju stresora ili zbog neuspješne prilagodbe, može doći do iscrpljenja organizma i razvoja bolesti jer organizam postaje neotporan. Prejak ili preslab, odnosno neprimjeren stresni odgovor može dovesti do različitih tjelesnih bolesti i duševnih poremećaja. Primjerice, pojačana stresna reakcija dovodi se u vezu s nastankom povišenoga krvnog tlaka (arterijske hipertenzije), srčanog udara (infarkta miokarda) ili želučanog vrijeda (ulcus ventriculi). Oslabljen stresni odgovor zbog poremećaja imunološkog sustava pogoduje razvoju kroničnih upalnih bolesti, kao što je reumatoidni artritis.
Kad je organizam izložen negativnom stresu, učinci se mogu očitovati na manje-više svim organskim sustavima. Odavno u medicini postoji koncept psihosomatskih bolesti, u čijem nastanku važnu ulogu igraju negativni stresovi. Stres je čimbenik rizika i u nastanku mnogih drugih bolesti, kao što su neki tumori, tuberkuloza, virusne infekcije itd.
Stres i mozak
Tijekom stresa u mozgu se oslobađaju tzv. stresni hormoni i živčani prijenosnici (neurotransmitori) koji omogućuju reakciju bijega ili borbe. Previše ekscitacijskih neurotransmitora može rezultirati "moždanom olujom", koja se očituje paničnom reakcijom. Poslije se panične reakcije mogu aktivirati u različitim, bezopasnim situacijama koje podsjećaju na stres. U traumatskom stresu prejaka aktivacija neurona može imati za posljedicu njihovu smrt zbog pretjerana ulaska kalcija u neurone. Organske promjene ličnosti nakon traumatskog iskustva posljedica su uspostavljanja novih, patoloških veza između preostalih živčanih stanica (neurona).
Izlaganje stresu može voditi do preosjetljivosti alarmnog centra u mozgu (locus ceruleus). Alarmni centar može se spontano aktivirati i u bezopasnim situacijama, što se očituje napadajima panične tjeskobe.
Izlaganje traumatskom stresu može imati za posljedicu poremećaj u funkciji različitih neurotransmitorskih sustava (dopaminergički, noradrenergički, serotoninergički sustavi, sustav endogenih opijata, itd.).
Utjecaj na organizam
Stres i srce
Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (srčane aritmije), bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i srčani infarkt.
Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne, društvene, s jakom kontrolom emocija. Na poslu rade više i dulje od drugih, imaju jako izražen osjećaj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše obveza i često žrtvuju obiteljski život. U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu potrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i slušaju. U konfliktnim situacijama potiskuju osjećaje, nastojeći biti optimistični i smireni. Dodatni čimbenici rizika kod takvih osoba su nepravilna prehrana, prekomjerno pušenje i uzimanje alkohola.
Stres i metabolizam
Negativni stres može izazvati poremećaje u radu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Poznato je da pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza), praćena nervozom, nesanicom, gubitkom na težini, pojačanim znojenjem i lupanjem srca, može biti izravna posljedica stresnih događaja. Neke osobe u negativnom stresu gube tek, dok druge, pak, pretjerano jedu. Pretjerana gojaznost može biti praćena poremećajem metabolizma i razvojem šećerne bolesti.
Stres i probavni sustav
Većina osoba pati od zatvora ili proljeva, jer stresni hormoni imaju izražen učinak na probavni sustav. Poznat je fenomen stresnog ulkusa u osoba koje su pod jakim stresom, a utjecaj negativnih emocija u nastanku ulkusne bolesti (vrijed želuca) je dokazana. Ulcerozni kolitis, koji se očituje grčevima i bolovima u trbuhu praćenih proljevom, također je povezan sa stresom.
Stres i imunološki sustav
Lučenje stresnog hormona kortizola uzrokuje supresiju i smanjenje obrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom izloženije različitim bolestima, od običnih prehlada i upala do teških bolesti.
Stres i seksualnost
U osoba pod stresom može se pojaviti impotencija, odnosno frigidnost. Ženama pod stresom menstruacije postaju neredovite, a mogu i izostati. Predmenstrualni sindrom zbog lučenja stresnog hormona aldosterona može se pogoršati.
Stres i ljepota
Ljepota i zdravlje su tijesno povezani. Negativni stres može uzrokovati različite promjene (mrlje, ekcemi, osipi) na koži i pojačano ispadanje kose, a sve to jer stresni hormoni izazivaju stezanje krvnih žila i slabe cirkulaciju u koži.
|
|
|
|