/11 /11

Zajedničko spavanje (u istom ili u odvojenim krevetima u istoj sobi) podstiče pozitivne kliničke promjene uključujući duže vrijeme spavanja i izgleda da jednostavno bebe čini srećnima.

Vodeći svjetski stručnjak za spavanje majki i beba James McKenna u članku Zajedničko spavanje i biološki imperativi: Zašto ljudske bebe ne spavaju i ne bi smjele spavati same objašnjava kako je blizina majčinog tijela neophodna za normalan razvoj djetetovog mozga.

Profesor biološke antropologije James J. McKenna, direktor Laboratorija za proučavanje sna majki i djece na američkom Univerzitetu Notre Dame i autor knjige Sleeping with Your Baby: A Parent's Guide to Cosleeping (Spavanje s bebom: Roditeljski vodič za zajedničko spavanje) podržava spavanje djeteta u istom krevetu s roditeljima, pod uslovom da se uvažavaju sva pravila sigurnog zajedničkog spavanja. Takav stav temelji na rezultatima svojih istraživanja kako se i zašto zajedničko spavanje praktikuje, šta ono znači majkama i kako biološki djeluje na bebe.

U maminoj blizini bebe duže spavaju i bolje napreduju

Kada se u obzir uzmu biologija i psihologija, postaju jasni fiziološki i socijalni faktori koji majku motivišu na zajedničko spavanje s djetetom i objašnjavaju potrebu roditelja da dodiruju svoju bebu i spavaju u njenoj blizini, piše McKenna.

Objašnjava da zbog niskog kalorijskog sastava majčinog mlijeka, koje je posebno prilagođeno još nerazvijenom probavnom sistemu odojčeta, beba ima potrebu za čestim noćnim podojima. Zbog toga majke koje doje, čak i ako ranije nisu imale namjeru da spavaju zajedno sa svojim djetetom, obično brzo shvate koliko je dojenje jednostavnije i koliko su one same zadovoljnije ako beba spava s njima u krevetu.

Dojenje nije jedina stvar zbog koje mame spavaju zajedno s bebama. I same bebe imaju svoje mišljenje o tome. Urođene neurološke reakcije odojčeta na majčin miris, blizinu i dodir smanjuju dječji plač i pozitivno utiču na disanje, temperaturu tijela, iskorišćavanje kalorija, nivo hormona stresa, imunološki status i oksigenaciju.

Uglavnom, zajedničko spavanje (u istom ili u odvojenim krevetima u istoj sobi) podstiče pozitivne kliničke promjene uključujući duže vrijeme spavanja i izgleda da jednostavno bebe čini srećnima. Drugim riječima, osim ako se praktikuje na opasan način, spavanje uz majku je dobro za bebu. James McKenna smatra da je glavni razlog zbog kog je ova pojava toliko česta, to da bi baš tako i trebalo biti.

Većina roditelja u nekom trenutku uzme dijete k sebi u krevet

Treba imati na umu, pojašnjava, da se, uprkos dramatičnim kulturološkim i tehnološkim promjenama na industrijalizovanom Zapadu, ljudske bebe još uvijek rađaju kao neurološki najnezreliji primati, sa samo 25 posto volumena mozga odrasle osobe. Čovjek je jedinstven po tome što se biološki može normalno razvijati samo uz trajan kontakt i blizinu majke – budući da je majčino tijelo i dalje jedino okruženje na koje je odojče istinski prilagođeno, i za koje čak ni moderna tehnologija još uvijek nije našla zamjenu.

Ovu biološku činjenicu najprije zanemaruju oni koji pokušavaju strogo zabraniti spavanje s bebom u krevetu, ali ona na jednostavan način objašnjava zbog čega većina roditelja koji stavljaju dijete na spavanje u krevetac, u nekom trenutku ipak osjeti potrebu da ga uzmu k sebi u krevet. To je i naučno  dokumentvano u Laboratoriji za proučavanje sna majki i djece na Univerzitetu Notre Dame, čiji je McKenna direktor.

Kad bi imale izbora, čini se da bi ljudske bebe uvijek izabrale majčino tijelo radije nego dušek i pamučnu posteljinu. S druge strane, majke primećuju ovakve sklonosti svojih beba i spontano im izlaze u susret, zaključuje James McKenna.

**** Na Ringeraji ****

• Još mnogo zanimljivih tekstova o vašim bebicama pročitajte ovdje >>>KLIK<<<
• Da bi ste pratili razvoj vaše bebice možete ako se prijavite i svakog ponedjeljka primate mailing kalendara razvoja djeteta
• Ako želite diskutovatai sa mamama bebica možete na našem RR forumu