|
Amrino -> RE: Za i protiv nadohrane (18.12.2008 22:07:35)
|
KADA POČETI?
Većina djece pokazuje znakove spremnosti za uzimanje čvrste hrane negdje oko polovice prve godine života.
Ti znakovi su:
- može sjediti
- izgubljen refleks kojim dijete automatski gura jezikom hranu iz usta
- spremnost na žvakanje
- sposobnost uzimanja hrane rukom i stavljanje u usta
- smanjen zahtjev za dojenjem koji se ne može povezati s bolešću, izlaženjem zuba ili promjenama u rutini
Ako dijete oko šestoga mjeseca života iznenada želi više dojiti i ta situacija potraje 4-5 dana unatoč čestim podojima, možda je vrijeme za uvođenje čvrste hrane. Ako je dijete puno mlađe od 6 mjeseci nemojte žuriti s nadohranom, jer se onda ovi cesti podoji najčešće mogu povezati sa skokovima u razvoju ili promjenama u rutini. Majčino mlijeko je prirodna i sasvim dovoljna hrana za najmanje prvih 6 mjeseci djetetova života. 1997 American Academy of Pediatrics počinje preporučati isključivo majčino mlijeko prvih 6 mjeseci života. 2001, SZO mijenja preporuke, od prijašnjih da se čvrsta hrana uvodi između 4. i 6. mjeseca života, na odgađanje nadohrane do 6. mjeseca djetetova života. Jednom studijom iz 2001. (Naylor and Morroow) se pokušala odrediti optimalna starost u kojoj su donesene, zdrave bebe spremne za uvođenje čvrste hrane uzimajući u obzir četiri biološka sustava kod majke i djeteta: djetetov imunološki sustav, djetetov razvoj probavnoh sustava, djetetov razvoj oralne motorike i utjecaji dojenja na majčinu plodnost.
Zaključeno je da isključivo dojenje najmanje 6 prvih mjeseci:
- pruža potrebnu imunološku zaštitu djeteta u jednom jako osjetljivom periodu
- daje sve nutricionističke sastojke potrebne za normalan rast i razvoj
- dozvoljava djetetu da sazrije dok oralna motorika ne bude spremna za čvrstu hranu - odgađa vraćanje majčine plodnosti
Postoji dosta razloga zašto odgoditi uvođenje čvrste hrane do 6. mjeseca djetetova života. Evo nekih:
Smanjeni rizik od razvoja alergija - U obiteljima koje imaju povijest alergija, rano uvođenje nadohrane se može povezati s alergijskim reakcijama kao astma, dermatitis, alergije na hranu i alergijski rinitis (Saarinen i Kajosaari 1995). Dok je dijete isključivo dojeno, komponente majčinog mlijeka štite djetetov digestivni trakt, reducirajući rizik da strani proteini uđu u bebin sustav i uzrokuju alergijsku reakciju. Oko šestog mjeseca života dijete počne proizvoditi dovoljno IgA antitijela da bi moglo spriječiti apsorpciju antigena hrane kroz crijevnu stijenku, reducirajući tako mogućnost alergija na hranu.
Povećana sposobnost probavljanja čvrste hrane - Djetetov digestivni sistem sazrijeva prvih 6 mjeseci života. Prije nego je sistem spreman na ostalu hranu, većina čvrste hrane se slabo probavljaju i mogu uzrokovati neugodne reakcije.
Osigurana ispravna prehrana preko majčinog mlijeka - Što više nadohrane (pod ovim se podrazumijeva i čaj, voda, sokovi...) dijete uzme, manje će pojesti majčinog mlijeka i tako će majka početi proizvoditi manje mlijeka. Rano uvođenje nadohrane povećava rizik od ranog prestajanja dojenja.
Smanjeni rizik od infekcija uha
Smanjeni rizik koji sa sobom nosi unošenje neekološki uzgajane hrane
Sva djeca nisu spremna na nadohranu u istome periodu života. Gledajte dijete, ne kalendar, da bi prepoznali djetetove znakove spremnosti. Ako beba odbija nadohranu, pokušajte ponovno za tjedan ili dva. Neka djeca koja imaju alergiju na određene vrste hrane mogu biti skroz nezainteresirana za čvrstu hranu do svojih 8, 9 mjeseci života. Ovo može biti sasvim prirodna zaštitna reakcija. Nemojte se brinuti. Mnogo djece se sasvim lijepo razvija i raste na samo majčinome (ili AD) mlijeku.
|
|
|
|