Jagode se u prehranu dojenčeta uvode s povećanim oprezom, što podrazumijeva davanje kašica s ovim voćem u 8. mjesecu djetetovog života, uz što bi najbolje bilo da majka još uvijek doji.

Ovi snažni vjesnici proljeća još od antičkog doba predstavljaju slatki desert i kao zalogaj bogat ljekovitim svojstvima. Njihov nutritivni sastav, u kojem se ističe visok udio željeza i folne kiseline, dobro je došao već u najranijoj dobi djetetova razvoja, u majčinoj utrobi.

Jagode sadrže puno vitamina C

Plodovi jagode bogati su vitaminom C, jednim od najjačih antioksidansa, no i drugim antioksidansima, kao što su fenolni fitonutrijenti elagitanini i antocijani, koji im osiguravaju jarko crvenu boju te pružaju snažnu antioksidativnu i protuupalnu zaštitu. No, nutritivno bogatstvo ovdje ne prestaje. Plod jagode, uz obilje voćnih šećera i kiselina, sadrži i prebiotičke tvari kao što su pektini, čija je uloga nahraniti stanice crijevnog epitela i opskrbiti energijom dobre bakterije u probavnom sustavu. Činjenica da ovo voće spada u skupinu namirnica koja nosi titulu „superhrane“ govori o kakvom je nutritivnom blagu riječ.

Jagode su bobičasto voće koje se ubraja među namirnice za koje se navodi da imaju povećano alergeno djelovanje, međutim ne spada u osam najjačih nutritivnih alergena, gdje se nalaze mlijeko, jaja, pšenica (gluten), soja, orašasti plodovi, kikiriki, riba i školjkaši. Upravo iz ovog razloga jagode se u prehranu dojenčeta uvode s povećanim oprezom, što podrazumijeva davanje kašica s ovim voćem u 8. mjesecu djetetovog života, uz što bi najbolje bilo da majka još uvijek doji. Jagode se daju prvo u manjim količinama, tijekom prvog dijela dana, uz što se prate moguće reakcije, koje se javljaju u prvom redu u obliku osipa, zatim svrbeža i otjecanja usta, jezika i grla te poteškoća s dišnim i probavnim sustavom. Izrazito ozbiljne posljedice alergije na jagode, kao što su anafilaksija i anafilaktički šok, javljaju se vrlo rijetko.

 

Pročitaj još >>> UVOĐENJE GUSTE HRANE

 

Najsigurnije je uvoditi jagode u prehranu dojenčeta u obliku kašica. Može se naime dogoditi da dijete udahne bobičasto voće.

Konvencionalni uzgoj jagoda uključuje korištenje zaštitnih sredstava, pesticida i insekticida, stoga se preporučuje obavezno oprati ovo voće pod tekućom vodom, a ako se ne može nabaviti iz ekouzgoja, dodatno tretiranje u octu ili limunskoj kiselini i sodi bikarboni najbolje će ukloniti tragove kemikalija.

Dobro oprane i usitnjene jagode obogatit će obrok vašega djeteta, pa tako žitna ili mliječna kašica mogu postati snažne „superkašice“.

Recepti koje preporučujemo:

Jagodica Bobica (voćno-mliječna kašica, 8 m.)

5 srednjih jagoda

1/2 manje banane

50 g probiotičkog jogurta

Priprema:

Jagode dobro operite te ih zajedno s bananom i jogurtom smiksajte ili zgnječite u ukusnu kašicu za svog mališana.

Šarena kašica (voćno-povrtna kašica, 8 m.)

3 srednje jagode

1/2 jabuke

1 srednja mrkva

¼ korabe

mali prstohvat cimeta

Priprema:

Svježe voće i povrće dobro operite, jabuku, mrkvu i korabu skuhajte, ohladite te im dodajte jagode i cimet, a zatim štapnim mikserom pretvorite voće i povrće u kašicu.

 

 

JOŠ ZANIMLJIVIH RECEPATA ZA BEBE >>> KLIK<<<