IZVORNA PORUKA: enisa27
Evo,malo detaljnije ,koga interesuje:::
Znanstvenici iz Henry Ford Hospital u Detroitu vjeruju da rana upotreba lijekova utječe na razvoj probavnog i imunološkog sustava.
Prethodna istraživanja su pokazala da antibiotici mogu uništiti i korisne bakterije probavnog sustava.
Znanstvenici dodaju kako se ne protive upotrebi antibiotika kod beba, no upozoravaju na nužnost većeg opreza pri prepisivanju lijekova djeci mlađoj od ' mjeseci.
Istraživanje je trajalo 7 godina, a sudjelovalo je 448 djece.
Utvrđeno je da u dobi od 7 godina djeca koja su u prvih ' mjeseci života dobila barem jedan antibiotik imaju 2,5 puta veći rizik da će patiti od astme i 1,5 puta veći rizik da će patiti od neke alergije.
Posebnom riziku su bila izložena djeca čije majke su također patile od alergija.
Izloženost kućnim ljubimcima je imala zaštitni učinak glede alergija, dok je dojenje smanjivalo rizik za pojavu astme.
Najvećem riziku su bila izložena djeca koja su bila liječena penicilinom ili nekim drugim antibiotikom širokog spektra djelovanja, posebno ako se liječenje odvijalo u više navrata.
Davanje antibiotika bebama potiče razvoj astme
Djeci koja su dobivala antibiotike kao bebe prijeti povećana opasnost od obolijevanja od astme do sedme godine. Djeca mlađa od godinu dana često dobivaju antibiotike za različite bolesti, najčešće za infekcije donjih dišnih puteva poput bronhitisa i upale pluća ili gornjih dišnih puteva poput upale uha i sinusa.Anita Kozyrskyj i njezini kolege sa sveučilišta Manitoba u Winnipegu i sveučilišta McGill u Montrealu proučavali su uporabu antibiotika kod 13.11' djece od rođenja do 7. godine. Simptomi respiratornih bolesti u ranoj dobi mogu biti znak buduće astme. Da bi se to kontroliralo, liječnici su odvojili djecu koja su dobivala antibiotike za druge bolesti osim respiratornih.Među njima se rizik za astmu do sedme godine udvostručio u odnosu na djecu koja nisu dobivala antibiotike prije prvog rođendana, pokazala je studija objavljena u časopisu CHEST.
Koliko je šećer štetan za decu?
BBC News
DA LI JE ŠEĆER "BELI OTROV"?
U prilog ovom zaključku idu i brojna istraživanja, studije i naučni dokazi o šećeru kao glavnom uzročniku raznih problema kod dece - od promene ponašanja, do pojave sve većeg broja gojaznih mališana i porasta broja obolelih od dijabetesa. Da li je šećer zaista "beli otrov" ili su slatkiši nezaobilazan i bezopasan deo detinjstva? Kao i obično, istina je uvek negde na sredini. I pedijatri i nutricionisti slažu se s tim da šećer u umerenim količinama ima svoje korisno mesto u ishrani dece (i odraslih). Problem je u tome što veliki broj dece slatkiše konzumira često i u prevelikim količinama. Štaviše, namirnice bogate šećerom obično sadrže mnogo "praznih" kalorija koje daju energiju, ali ne i neophodne hranjive materije. Rezultati nedavno urađene studije u Americi još više "dolivaju ulje na vatru". Od 3.000 beba do šest meseci starosti, koje su bile podvrgnute ovom ispitivanju, više od polovine dobija po dve-tri slatke užine na dan, a skoro svaka druga beba pije zaslađene sokove, iako pedijatri to ne preporučuju.
KAKVU ŠTETU ČINI ŠEĆER?
Otkrića poput ovog brinu medicinske stručnjake, pre svega zbog toga što konzumiranje namirnica sa visokim sadržajem šećera u najranijem uzrastu izaziva još veću potrebu za slatkišima u kasnijem životu. Na sreću, roditelji mogu da učine mnogo toga ako od najranijeg uzrasta kreiraju navike u ishrani svoj dece. Ali, kao što ne postoje dva deteta koja se razvijaju istom dinamikom, tako ne postoji ni precizno određena "kašičica" šećera koja bi bila jednaka za svu decu. Međutim, način na koji prevelika količina unetog šećera negativno utiče na zdravlje, veoma je sličan kod sve dece.
KARIJES
Tačno je da ga ne izaziva sam šećer, ali on bitno pospešuje rast bakterija, koje su uzročnici karijesa. Iako je redovno pranje zuba pastom obogaćenom fluorom dobra prevencija karijesa, često prisustvo šećera u ustima povećava rizik od kvara zuba. Upravo zbog toga, stomatolozi ne preporučuju davanje voćnog soka bebama, kao ni bilo kog drugog slatkog napitka, sve do uzrasta od šest meseci.
PROBLEMI PONAŠANJA
Brojne studije pokazuju da šećer ne izaziva hiperaktivnost kod dece. Kada mala količina šećera uđe u krvotok i dospe do mozga, on privremeno povećava nivo umirujućih neurohemijskih materija, poput serotonina. Ali, to ne znači da umišljate ili pogrešno tumačite sve hiperaktivne "ispade" svoje dece nakon dečijih rođendana kada se pojede "brdo" torte. Problem nastaje onda kada je nivo šećera u krvi previsok. Tada organizam reaguje proizvodnjom velikih količina inzulina, hormona koji "čisti" šećer iz krvi "potiskujući" ga u ćelije. Nivo šećera u krvi može naglo i da padne, što se manifestuje pojavom slabosti i umora kod deteta. Posledično, nizak nivo šećera u krvi izaziva potrebu za još većom količinom slatkiša, što ga uvodi u "začaran krug skokova" i pada nivoa šećera. Naravno, ove pojave moguće je sprečiti na sledeći način: vodite računa o količini slatkiša koju dete uzima, razređujte voćne sokove, birajte poslastice s nižim sadržajem šećera, vodeći računa i o tome da dete pored slatkiša jede kvalitetnu i raznovrsnu hranu. Proteini (sir, soja, meso) i biljna vlakna (voće, povrće, integralne žitarice) sprečavaju naglo variranje količine šećera u krvi.
GOJAZNOST
Sam šećer ne može da izazove gojaznost kod dece. Problem nastaje onda kada se u organizam unese više kalorija nego što se potroši. Nažalost, slatkiši, uključujući i sokove, najčešće pružaju daleko više kalorija nego što je deci potrebno da bi zadovoljila glad. Takođe, organizam vrlo lako i brzo preradi kalorije koje potiču od šećera. Jedna limenka "koka kole" sadrži 10 kašičica šećera (1'0 kalorija), a drugi slatki sokovi i napici sadrže istu, ili veću količinu šećera. Redovno, tj. svakodnevno, konzumiranje jednog zaslađenog napitka, bitno povećava rizik od gojaznosti. U voćnim sokovima koji sadrže koncentrovane količine voćnog šećera, takođe može da se pretera. Upravo zbog toga saveti pedijatara jesu sledeći:
* Bebama mlađim od ' meseci života nije potrebno davati voćne sokove.
* Dozvoljena količina slatkih napitaka za decu uzrasta od ' meseci do godinu dana - najviše 1,5 dl
* Za decu uzrasta od 1 do 3 godine - najviše 2,2 dl
* Za decu uzrasta preko 3 godine - najviše 3,3 dl
MED
Sadrži sukrozu, fruktozu i vodu, izaziva brz porast nivoa šećera u krvi. Bebama do jedne godine ne treba davati med, jer postoji mogućnost da sadrži neke bakterije koje su štetne po dete. Međutim, to se ne odnosi na industrijski prerađen med, jer se u toku njegove prerade uništavaju sve štetne bakterije. Kalorijska vrednost: jedna kafena kašičica sadrži oko 22 kcal