Iako možda ulažete značajna sredstva u dodatke prehrani i posebne dijete za poboljšanje zdravlja mozga, neke naizgled bezazlene svakodnevne navike mogu tiho nanositi štetu.

Neurolog dr Bing iz bolnice Henry Ford u Detroitu upozorava na tri uobičajene prakse koje mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući i povećan rizik od moždanog udara, piše Times of India.

Korištenje masažnog pištolja na vratu

Masažni pištolji postali su popularni zbog sjedilačkog načina života, ali dr Bing savjetuje oprez. Iako su namijenjeni opuštanju, njihova nepravilna upotreba na području vrata može dovesti do moždanog udara.

“Ne bih koristio masažni pištolj na svom vratu”, upozorio je dr Bing. “Kičma i karotidne arterije u vratu nalaze se relativno blizu površine. One snabdjevaju mozak krvlju, ali su ranjive na oštećenja koja mogu nastati ponavljajućim silama smicanja masažnog pištolja. To može povećati rizik od arterijske disekcije, puknuća zida arterije, naročito kod osoba čiji su krvni sudovi već oslabljeni. Posljedica može biti stvaranje krvnog ugruška, blokiranje protoka krvi i moždani udar.”

Ljekar upozorava da tu opasnosti ne završavaju, prenosi Index.hr.

“Mnogi ljudi imaju plakove u karotidnim arterijama, a da toga nisu svjesni. Snažne vibracije ili direktan pritisak mogu pokrenuti plak i uzrokovati da ugrušak otputuje u mozak, što može dovesti do ishemijskog moždanog udara.”

Glasna muzika u slušalicama

Jedna od najčešćih navika koje mogu naštetiti mozgu je slušanje preglasne muzike. Takva praksa ne oštećuje samo sluh, već može imati i ozbiljne posljedice za mozak te povećati rizik od demencije.

“Ne puštam muziku glasno u ušima. Nekad sam to činio, ali više ne”, rekao je dr Bing.

“Glasna muzika nije samo loša za uši, već i za mozak. Čak i blagi gubitak sluha udvostručuje rizik od demencije, dok ga teški gubitak sluha povećava peterostruko. Kada se mozak muči s obradom zvuka, preusmjerava svoje kognitivne resurse s pamćenja i razmišljanja, što ubrzava kognitivni pad. Zvukovi iznad 85 decibela, slični gradskom prometu, mogu postupno uzrokovati oštećenja, dok izloženost nivoima iznad 100 decibela, kao na glasnim koncertima ili slušalicama na maksimalnoj glasnoći, može dovesti do trajnog gubitka sluha u samo 15 minuta.”

Istraživanje Univerziteta Ohio State iz 2018. godine, objavljeno u časopisu eNeuro, potvrdilo je da glasna muzika iscrpljuje kognitivne resurse, šteti pamćenju i razmišljanju te dugoročno može pridonijeti razvoju demencije.

Zadržavanje kihanja

Iako se može činiti pristojnim zadržati kihanje u javnosti, ta je navika potencijalno opasna i u rijetkim slučajevima može dovesti do aneurizme u mozgu.

“Kihanje stvara visok unutarnji pritisak, viši od pritiska u automobilskoj gumi”, objašnjava dr Bing. “Zadržavanje tog pritiska gura ga u osjetljiva područja te može uzrokovati puknuće bubnjića, oštećenje krvnih sudova, pa čak i ulazak vazduha u grudni koš. U rijetkim slučajevima nagli porast pritiska može dovesti do puknuća krvnih sudova u mozgu, što uzrokuje subarahnoidno ili intrakranijalno krvarenje, naročito kod osoba koje imaju aneurizme ili oslabljene arterije. Najsigurniji pristup jeste pustiti kihanje da prirodno izađe i pritom pokriti usta i nos.”