Prerani pubertet je pojava znakova puberteta ranije nego što je uobičajeno.

 

 

Pojava sekundarnih spolnih obilježja prije osme godine kod djevojčica ili prije devete godine kod dječaka upućuje na prerani pubertet. U većini slučajeva radi se o zdravoj djeci kod kojih iz nepoznatog razloga dolazi do prerane pojave pubertetskog razvoja.

 

Rani početak puberteta može dovesti do niže konačne visine djeteta, ali i emocionalnih poremećaja kod neke djece. Pubertet obuhvata veliki broj fizioloških promjena koje se događaju uglavnom prema pravilnom redoslijedu kao posljedica intenzivnih hormonskih promjena.

Djevojčice i dječaci u pubertet ne ulaze istovremeno. Prvi znakovi puberteta kod djevojčica javljaju se između devete i jedanaeste godine, a u dječaka u prosjeku dvije godine kasnije, između desete i dvanaeste godine života. Međutim, period početka puberteta vrlo je varijabilan isto kao i trajanje puberteta. Glavne promjene u pubertetu su ubrzanje tjelesnog rasta i razvoja, sazrijevanje spolnih žlijezda i pojava sekundarnih spolnih obilježja.

Oblici preranog puberteta

Razlikujemo dva oblika preranog puberteta. Onaj češći je centralni ili pravi prerani pubertet, a nastaje zbog povećanog otpuštanja gonadotropina iz hipofize (endokrina žlijezda u mozgu) koji podstiču rast spolnih žlijezda (jajnika u djevojčica i testisa u dječaka). Jednostavnije rečeno, pravi prerani pubertet u potpunosti imitira fiziološki pubertet.

 

Češći je kod djevojčica nego kod dječaka i najčešće nastaje iz nepoznatih razloga. Puno rijeđe se radi o perifernom ili lažnom preranom pubertetu. Radi poremećaja spolnih žlijezda ili nadbubrežnih žlijezda pojačano se luče spolni hormoni. U ovom slučaju takođe se javljaju sekundarna spolna obilježja, ali ne dolazi do rasta spolnih žlijezda.

Ponekad se pojedini znakovi puberteta mogu javiti izolovano, kao što su prerani razvoj grudi ili prerana stidna dlakavost, bez drugih znakova puberteta. Pojava bilo kojeg od znakova puberteta kod djevojčica prije osme godine života može upućivati na prerani pubertet. U djevojčica se mogu javiti rast grudi, stidna i/ili pazušna dlakavost, ali i menstruacija. U dječaka pojava pubertetskih promena prije devete godine života, kao što su rast testisa i penisa, pojava stidne dlakavosti, mišićavost, promjena glasa (duboki glas) mogu značiti prerani pubertet. Nagli rast, promjena ponašanja, pojačano znojenje karakteristični su i za djevojčice i za dječake.

Kako pomoći djetetu?

Pri svakoj sumnji na prerani pubertet javite se nadležnom doktoru djeteta, pedijatru, školskom doktoru ili porodičnom doktoru. Ako se ispostavi da je sumnja osnovana, potreban je pregled pedijatra endokrinologa koji će odlučiti o daljoj obradi i postaviti definitivnu dijagnozu. Redovno praćenje rasta i razvoja djeteta od izuzetne je važnosti kako bi se na vrijeme uočila odstupanja.

Rast i razvoj prati se od rođenja pa sve do završetka rasta. Prva mjerenja vrše se već u porodilištu, zatim tu dužnost preuzima pedijatar, a u školskom periodu do završetka rasta dijete prati školski doktor.

Redovnim sistematskim pregledima kao i ciljanim skriningom u školskom periodu školski doktor prati rast i razvoj, ali i pojavu prvih sekundarnih spolnih obilježja i napredovanje pubertetskih promjena.

 

 

Djeca sa preranim pubertetom razlikuju se od svojih vršnjaka. Ubrzani rast, spolno sazrijevanje (pojava sekundarnih spolnih obilježja), promjena ponašanja, emocionalna labilnost i svi drugi znakovi puberteta razlog su zbog kojih se dijete s preuranjenim pubertetom može osjećati zbunjeno i neprihvaćeno. Brojne promjene nameću brojna pitanja, nerazumjevanje, sukobe, pogotovo zato što psihički razvoj djeteta nije u skladu sa uznapredovanim rastom i spolnim razvojem. Kao roditelji potrudite se da ponudite razumjevanje, toplinu i podršku, a kroz redovni razgovor i savjetovanja sa doktorom i odgovore na pitanja o tome kako savladati poteškoće u ovom razdoblju.

 

Izvor: miss7mama.24sata.hr