|
anidla -> RE: atopijski dermatitis (21.6.2010 10:57:37)
|
ATOPIJA I LJETO, POJACAN OPREZ!
Ljeto je vrijeme sunca i topline, godišnjih odmora, boravka u prirodi, igranja na otvorenom. Sunce i toplina povoljno djeluju na rast i razvoj djece - na sintezu vitamina D, resorpciju kalcija iz crijeva, jačanje kostiju i sprječavanje rahitisa. No, koža se i dodatno isušuje, pojačano se znojimo, a iritiraju je i klor u bazenima ili sol u moru. Tu su i druge opasnosti, kao što su sunčane opekline, ubodi insekata itd.
Koža većine djece s atopijskim dermatitisom ljeti je u boljem stanju, a ekcemi se lakše kontroliraju, pa se promjena klime, bilo boravak na moru ili u planini, uvijek preporučuje. Ipak, kod manjeg broja atopičara stanje kože se pogoršava. Toplina, znojenje i sunce djeluju kao dodatni pokretači ekcema i nesnosna svrbeža, koji je nekad teško kontrolirati.
Kožu atopičara tijekom ljeta potrebno je posebno njegovati - upotrebljavati emolijente koji sadrže više vode (losione i kreme), a manje ulja, da ne djeluju okluzivno i ne izazivaju osip od znojenja (milijarije). Lokalne preparate kortikosteroida ili imunomodulatora, koji se inače primjenjuju u terapiji atopijskog dermatitisa, ne bi trebalo nanositi za vrijeme izlaganja suncu jer mogu izazvati fotodermatitis (upalu).
Sunce
Nježna dječja koža posebno je osjetljiva na štetno djelovanje UV zraka, jer prirodni mehanizmi obrane još nisu u potpunosti razvijeni. Kako je djelovanje sunčeva zračenja na kožu kumulativno, to jest zbraja se kroz život, sunčane opekline u djetinjstvu i mladosti mogu značiti karcinom kože u odrasloj dobi.
Osnovne upute i pravila o zaštiti od sunca vrijede za sve. Djecu do godinu dana života ne smijemo izlagati izravnom djelovanju sunca, a starija djeca i odrasli trebaju se kloniti sunca dok je najintenzivnije - između 10 i 17 sati. Sjena na otvorenome pruža samo djelomičnu zaštitu, jer se UV zrake reflektiraju o površinu vode, kamena ili pijeska. Prozorsko staklo propušta UVA zrake, tako da nismo zaštićeni ako se vozimo u automobilu za dana i nemamo zaštitu na staklima. Odjeća, šeširi i sunčane naočale neizostavan su oblik zaštite. Savjetuje se i nošenje odjeće od posebnih materijala koji odbijaju UV zrake (fotoprotektivna odjeća). I na kraju, ne smijemo zaboraviti nanijeti kremu za zaštitu od sunca, čak i u sjeni.
Kako koža djece s atopijskim dermatitisom može biti osjetljiva na primjenu krema za zaštitu od sunca i reagirati crvenilom, iritacijom i svrbežom, valja posvetiti posebnu pozornost izboru sredstava za zaštitu od sunca. Preparat mora pružati punu zaštitu od UVA i UVB zraka i biti namijenjen nježnoj i osjetljivoj dječjoj koži, bez parfema i drugih dodataka, drugim riječima djelovati neiritirajuće. Najbolje ga je izabrati u podlozi kreme ili losiona. Krema kao podloga više vlaži kožu, dok se losioni lakše razmazuju. Gel formu kod atopičara je bolje izbjegavati jer dodatno isušuje kožu. Preparat za zaštitu od sunca treba nanijeti barem dvadesetak minuta prije izlaganja suncu, a nakon toga dijete uvijek istuširati u mlakoj vodi i isprati preparat za zaštitu od sunca te nanijeti emolijent koji njeguje i čuva vlažnost kože.
Ako su se ipak razvile sunčane opekline, djetetu ćete najbolje pomoći tako da ga okupate u mlakoj vodi, a opekline prekrijete hladnim oblogom. Zbog smanjenja osjećaja pečenja i boli, a katkad i povišene tjelesne temperature, može se dati lijek na bazi paracetamola. Opečenu površinu nekoliko dana možemo tretirati kortikosteroidima u obliku kreme (jasno u dogovoru s liječnikom), ili upotrijebiti kreme koje hlade kožu i donose olakšanje.
More, bazeni
Morska voda ima svoje terapijske učinke i svakako je preporučljiva. No, kod atopičara i morska voda i ona u bazenu mogu djelovati iritirajuće te izazivati ili pojačavati crvenilo, suhoću i svrbež. Na tržištu su dostupne kreme koje stvaraju zaštitni film na koži i sprječavaju kontakt s vodom i uvijek se nanose nakon kreme za zaštitu od sunca.
Insekti
Koža atopičara osjetljivija je na ubode i ugrize insekata od zdrave, pa se na mjestu uboda obično razviju jača lokalna upalna reakcija, oteklina, bolnost ili svrbež. Na mjesto uboda odmah treba primijeniti hladni oblog, uz lokalni preparat koji hladi i smiruje. Kod jače reakcije savjetuje se uporaba kortikosteroida lokalno, odnosno antihistaminika peroralno (u tabletama ili sirupu, ovisno o dobi djeteta). U našim krajevima najčešće je riječ o ubodima komaraca, iako su česti i ugrizi krpelja (treba ih što prije odstraniti) te ubodi pčela (odstraniti žalac), osa, bumbara i stršljena. Kod djece s atopijskim dermatitisom česta je i preosjetljivost na ubode insekata, tako da se može razviti i teška sistemska alergijska reakcija. Ako se razvijaju simptomi anafilaktičkog šoka (otežano disanje, oteklina usana, vjeđa, hladni znoj, kolaps i gubitak svijesti) dijete treba neodgodivo odvesti u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Uputno je izbjegavati boravak djece u područjima u kojima postoji opasnost od insekata, ne puštati ih blizu cvijeća ili voća koje je zbog prezrelosti palo na tlo, a ne bi trebala ni hodati bosa po travi. Uvijek djecu obucite, ali izbjegavajte široku, lepršavu odjeću u koju se insekti mogu uvući i postati vrlo agresivni. Ne dopuštajte djeci da konzumiraju slatku hranu i napitke na otvorenom. U prostorijama u kojima spavaju stavite zaštitnu mrežu na prozor i upotrebljavajte električne aparate koji odbijaju insekte. Upotreba repelenata (sredstva koja se nanose na kožu i/ili odjeću i odbijaju insekte) zabranjena je kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci, a nekih i kod djece mlađe od jedne, odnosno dvije godine. Ova sredstva se nikada ne smiju nanositi na oštećenu ili iritiranu kožu, ne samo zbog iritativnog djelovanja nego i zbog moguće sistemske resorpcije. S obzirom na to da repelenti djeluju iritirajuće, u atopičara se savjetuje uporaba repelenata koji se nanose na odjeću. Ako su naneseni na kožu, nakon povratka iz prirode uvijek ih treba isprati.
|
|
|
|