Da, neki roditelji zaista imaju OMILJENO DIJETE - evo KOJE
Nova studija opovrgava tvrdnje roditelja da nemaju omiljeno dijete - evo zašto se istraživači nadaju da će roditelji promijeniti svoje ponašanje.
Moja svekrva (sa kojom sam oduvijek jako bliska) ima troje unučadi i insistira na tome da nikog od njih ne favorizuje. U njenom slučaju, mislim da je to vjerovatno tačno — ali mnogi roditelji sa više djece (ili nećaka, nećakinja ili unučadi!) vjerovatno vode slične razgovore. I svi insistiraju na tome da u njihovim porodicama nema omiljene djece, piše Elisabeth Herman za Parents.
Međutim, novo istraživanje pokazalo je da roditelji zaista favorizuju određenu djecu u odnosu na drugu.
Koju djecu roditelji favorizuju?
Prema autorima studije, Alexander Jensenu and McKell Jorgensen-Wellsu, kćerke i najstarija djeca u porodici imaju tendenciju da budu favorizovaniji u odnosu na sinove. Oni pišu da njihovi rezultati „mogu značiti da je djevojčice u prosjeku lakše odgajati“.
Takođe napominju da su „odgovorna i prijatna“ djeca takođe sklonija tome da budu favorizovana od strane svojih roditelja. Kada je reč o starijoj djeci, studija pokazuje da im roditelji često daju više slobode i autonomije.
Studija uzima u obzir redoslijed rođenja, pol, temperament i osobenost kako bi predvidjela koju će djecu roditelji favorizovati. Istraživači su analizirali podatke koji su već prikupljeni u 30 različitih studija, koje su obuhvatile ukupno više od 19.000 sudionika.
Roditelji možda ostaloj svojoj djeci pružaju drugačiji tretman, a da toga nisu ni svesni, zbog čega se istraživači nadaju da će zahvaljujući njihovoj studiji prepoznati „potencijalno štetne porodične obrasce“ i prekinuti ih.
„Kada su roditelji svjesni gde griješe, mogu napraviti male izmjene koje će koristiti svima“, kaže Jensen u saopštenju za Science Daily.
Šta raditi ako mislite da favorizujete djete
Zanimljivo je da nova studija otkriva da su roditelji svjesni toga koju svoju djecu favorizuju, kao i da djeca (srećom) obično nisu toga svjesna. Ali to ne znači da roditelji treba da nastave sa uobičajenim ponašanjem.
„Pazite na te obrasce u sebi. Obratite pažnju na to kako vaša djeca reaguju na stvari koje bi se mogle shvatiti kao favorizovanje“, nastavlja Jensen.
Iako djeca možda ne prepoznaju uvek roditeljske pristrasnosti, druge studije su pokazale da roditeljsko favorizovanje može dovesti do lošeg mentalnog zdravlja i slabe veze između braće i sestara.
Cilj studije nije „nametnuti krivnju“ roditeljima, dodaje Jensen, već pružiti poziv na buđenje onim roditeljima koji trebaju preispitati svoju porodičnu dinamiku kako bi tretman njihove djece bio pravedniji. Predlaže da provode više kvalitetnog vremena zajedno i obraćaju pažnju na individualne potrebe svoje djece.
„Budite strpljivi sa sobom i sa svojom djecom“, kaže Jensen za Science Daily.
Prepoznavanje da djeci treba da pružate jednaku ljubaznost i ljubav doneće cijeloj vašoj porodici više mira i sreće.





