Bez obzira da li je u pitanju majčino ili adaptirano mlijeko oko šestog mjeseca ono prestaje biti dovoljno za naše bebe.

Postoje određena pravila o kojima treba voditi računa kada se u bebin jelovnik uvodi nemliječna hrana:

• Bebi treba ponuditi samo jednu vrstu hrane (kaša od riže, npr.) a ne odjednom mješavinu različitih vrsta

• U početku nudite malu količinu odabrane hrane, jednu do dvije kašičice. Kada je beba prihvati, postepeno povećavajte količinu za jednu do dvije kašičice dnevno

• Kada se uvede nova vrsta hrane, pratite reakcije bebe da biste na vrijeme uočili određene znakove (proljev, povraćanje, osip po koži)

• Vremenski interval do sljedeće, nove vrste hrane, treba biti pet do sedam dana, a najmanje  tri do četiri

• Ako beba ne podnosi neku vrstu hrane, izostaviti je i ponoviti za nekoliko sedmica

• Kombinovanje raznih vrsta voća i povća se praktikuje tek kad se isprobaju sve vrste pojedinačno

• Hrana se daje kašikom

• Potencijalne alergene (jagodičasto voće, bjelance, med, citruse) treba davati tek krajem prve ili još bolje u drugoj godini života

• Proizvode od pšenice, raži i ječma koji sadrže gluten davati tek nakon punih 6 mjeseci kako ne bi došlo do celijakije

• Nemliječnu hranu davati u vrijeme budućih glavnih obroka i to nakon podoja ili hranjenja adaptiranim mlijekom

• Hrana treba biti dobro kuhana (povrće, meso) u početku pasirana, zatim gnječena, a onda sitno sjeckana

• Hranu ne treba ni soliti ni zaslađivati. Ne dodavati jake začine bar do drugog rođendana

• Zdravoj bebi treba davati samo onoliko kolko će pojesti. Ne hranite je na silu ili svakih malo

• S uvođenjem nemliječne hrane vašoj bebi se mjenja boja stolice, miris i izgled

• Prelazak na čvrstu hranu  će biti lakši ako bebi prvo date malo mlijeka, zatim malu količinu nemliječne hrane a obrok završite mlijekom

• Dijete ne treba hraniti kada okreće glavu i odbija hranu. Treba da uživa u tome.