|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Emocionalno vezivanje u djetinjstvu

Uredništvo Ringeraja.ba, 17.2.2012
Emocionalno vezivanje je primarna potreba, javlja se još na samom rođenju, već prvim kontaktom sa majkom, a ostvaruje svoje aspekte kroz odnos sa roditeljima i iskustvima koja stičemo kroz sve druge odnose tokom života. Vezanost, ljubav, privrženost su opšta emotivna stanja, ipak kod različitih ljudi se različito ispoljavaju.

image
/11


Emocionalno vezivanje je primarna potreba, javlja se još na samom rođenju, već prvim kontaktom sa majkom, a ostvaruje svoje aspekte kroz odnos sa roditeljima i iskustvima koja stičemo kroz sve druge odnose tokom života. Vezanost, ljubav, privrženost su opšta emotivna stanja, ipak kod različitih ljudi se različito ispoljavaju.

Iz pozicije odraslog, bar iskustveno, možemo potvrditi da je svaka veza priča za sebe, ali ipak možemo uvidjeti da postoje osobe koje lakše ostvaruju odnose, osjećaju se sigurno u ispoljavanju i pružanju ljubavi, dok neki imaju strah od vezivanja, osećaju nesigurnost, nekima je izražena ljubomora i posesivnost, a neki čak odbacuju i negiraju da im je emocionalana bliskost potrebna.

Na odnose u odraslom dobu u velikoj meri utiče naš odnos sa roditeljima ili primarnim figurama privrženosti. Kroz interakciju sa njima stvaramo predstavu o sebi i o drugima, pa taj model kasnije prenosimo u partnerske, saradničke i odnose sa prijateljima. Kako nastaje taj model?

Najčešće je primarna figura privrženosti majka, za nju se prvo emocionalno vežemo. Dijete motivisano postizanjem osećanja sigurnosti putem osmjehivanja, plača i gugutanja, kasnije puzanjem, hodanjem, praćenjem, a onda i verbalnom komunikacijom traži blizinu majke. Ponašanje deteta izaziva reakciju majke, a njen odgovor dalje uslovljava detetovo ponašanje. Ono prilagođava svoje ponašanje da bi dobilo pažnju, kontakt, sigurnost koji su mu neophodni za rast i razvoj. Dijete se koristi onim ponašanjem na koje majka odgovara. Na primjer, ukoliko je majka dostupna kada joj se dijete obraća lijepim riječima, mirnoćom, ono će se tim repertoarom ponašanja najviše koristiti jer mu takvu poruku o dostupnosti i sigurnosti upravo majka šalje svojim reagovanjem na njegovo ponašanje. Ako majka neodgovara na lijepo obraćanje, dijete će pokušati plačem ili vikanjem, bacanjem stvarim, možda strahom ili plašljivošću, povređivanjem sebe ili drugih, bilo kojim ponašanjem kojim će joj skrenuti pažnju i pridobiti je.

Na osnovu tog iskustava dijete pravi unutrašnju sliku o sebi kao o značajnom, a i o majci kao manje ili više sigurnoj bazi.

Eksperimentom “Nepoznata situacija“ na velikom uzorku testirana je emocionalna vezanost djece i ustanovljene su 4 kategorije privrženosti u djetinjstvu. Eksperiment je podrazumijevao posmatranje djece i roditelja pri odvajanju i ponovnom susretu u nepoznatom prostoru. Odvajanje je podrazumijevalo da sa posmatračima roditelji ostave djecu na par minuta u prostoriji koja je opremljena igračkama, a u kojoj se nalaze prvi put. Pri odvajanju sva djeca plaču, traže i dozivaju roditelje, ali ponovni susret je ono po čemu su ove privrženosti različite. Pa tako razlikujemo sljedeće kategorije:

1. Sigurna privrženost – u ovu kategoriju, na sreću, spada najveći broj djece. Pri odvajanju ona su uznemirena, ali ne pretjerano. Pri ponovnom susretu, ona trče roditelju u zagrljaj, brzo se smiruju, nastavljaju igru i istraživanje. I roditelj i dijete su zadovoljni. Njihova komunikacija je generalno topla i nježna, postoji sloboda za obostrano ispoljavanje emocija, kao i njihovo uvažavanje. Iako postoje i periodi nesigurnosti, daleko dominantniji je doživljaj dostupnosti roditelja koji na taj način gradi sigurnost djeteta, u sebe i u njih.

2. Nesigurna-izbjegavajuća privrženost – vrlo često ova djeca pri ponovnom susretu ne prilaze roditelju, što onda utiče na roditelja tako da ni on ne prilazi djetetu. I roditelj i dijete se osjećaju odbačeno. Iako dijete djeluje spolja nezainteresovano, ono je prilično anksiozno i uzbuđeno, ali to ne pokazuje. Potrebno mu je daleko više vremena da se umiri od djeteta sa sigurnom privrženošću. Među njima nema bliskosti, roditelj izbegava suočavanje sa djetetovim emocijama, posebno onim bolnim. Pošto iskustvom stvara osećaj da na roditelja ne može uvek da računa, dijete se ponaša kao da mu on baš i nije potreban.

3. Nesigurna-ambivalentna privrženost – ovde djeca prave priličnu gužvu pri odvajanju. Ona se “lijepe” za roditelja, pokušavaju na sve načine da spriječe odvajanje, a kada roditelj ode, ostaju  kod vrata plačući za njim. Kada se vrati, dijete traži da bude u naručju, ne želi više da se igra, želi da bude u zagrljaju, ali istovremeno i bijesno odguruje roditelja od sebe. Sada roditelj pokušava na sve načine da smiri dijete, ali mu ne uspijeva. Ovakav odnos djeluje kao previše blizak, ali zapravo, iako posvećeni staranju, roditelji su emotivno nedostupni, pa se dijete ponaša zahtjevno, bebasto, kontrolišuće, čak i ucenjivački, kako bi ih držalo u blizini.

4. Nesigurna-dezorganizovana privrženost – kod ove djece je primijećeno da oni baš i nemaju neku organizovanu strategiju kako će sprečiti roditelja da ode ili kako će ga dočekati. Ona mogu biti potpuno “hladna“ u obje situacije, mogu da se zalete roditelju u zagrljaj a onda, prije samog približavanja, da se okrenu i odu. U prisustvu roditelja na njihovom licu se može vidjeti strah, baš kao da ne znaju šta mogu očekivati, možda udarac, možda grubu reč. Nažalost, ova djeca su prilično traumatizovana (npr. djeca alkoholičara), često i zlostavljanja, a sigurno potpuno emotivno zanemarena, zastrašena.

Kao što vidimo, na dečiju emotivnu vezanost utiče ponašanje roditelja i njihov uzajamni odnos. Medjutim, nijedna od ovih privrženosti nije nepromjenljiva. Kroz život dolazi do mnogih očekivanih i neočekivanih dešavanja, pa tako kod djece sa sigurnom bazom, ukoliko se u porodici ili na ličnom planu desi neki gubitak, bolest ili tragedija, nešto što na duže vreme može emotivno iscrpljivati, može preovladati nesigurna privrženost. A sa druge strane, kod djece sa nesigurnim bazama, ukoliko u okruženju postoji osoba (baka, učiteljica, trener, prijatelj…) na koju se mogu osloniti, koja pruža podršku i emotivno je dostupna, djeca uz njih mogu steći sigurnost.

Izvor. http://psihoterapijsketeme.rs/

Poliklinika Srce Sarajeva - AKCIJA!
A K C I J A !!!!!! 20-50%Poliklinika Srce Sarajeva u službi Vašeg zdravlja objavljuje MJESEC AKCIJA na svoje usluge !!!
4
Le Petit Marseillais - nagradna igra!
UČESTVUJTE U SMS NAGRADNOJ IGRI!!! Naši dragi partneri organizuju super nagradnu igru na prostoru cijele BiH.Kupovinom b...
3
Hrana Bliskog Istoka i još poneki zalutali...
Da se razumijemo, iako volim kuhati, iako moji ukućani vole jesti moju hranu, a ni gosti se, nadam se ne samo iz pristoj...
3
Budite i vi porodica koja se često i glasn...
Prema nekim istraživanjima, mališani se dnevno nasmiju oko 200 puta, dok odrasli razvuku usta u smješak svega 15 do 18 p...
2


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:





Anketa

anksioznost
Rabi

Da li ste ikad imali ovaj poremecaj? Sta mislite o istom ? I da li mislite da se to vama ne moze desiti?

da(ako ste anks. ili ako ste bili..) (66%)

ne(niste imali ovaj problem) (18%)

nisam nikad cula (3%)

cula sam, ali ne razumijem o cemu je rijec (13%)


Broj svih glasova: 185

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *