/11 /11

Već godinama slušamo o raznoraznim savjetima i tehnikama koje olakšavaju učenje te automatski poboljšavaju i uspjeh djece u školi. U posljednje vrijeme, nerijetko se među roditeljima i učiteljima kao jedna od učinkovitih tehnika učenja može čuti i korištenje kognitivnih ili mentalnih mapa. To je vizualna tehnika nelinearnog prikaza informacija kojima su se koristili još i grčki filozofi, a ime im je dao britanski psiholog Tony Buzan.

Mentalne mape su svojevrsan dijagram specifične forme koji prikazuje ideje, a sadržava riječi, rečenice i sličice. Shema je takva da se u sredini nalazi ključna riječ odnosno tema, a oko nje se zrakasto šire ostali dijelovi i to na način da zajedno čine cjelinu. Mape imaju široku primjenu, a najčešće se koriste za prezentaciju ideja, sumiranje znanja ili pak kao tehnika koja olakšava pamćenje kompleksnog sadržaja informacija. Psiholog Buzan tvrdi da je ovo bez premca najbolji način učenja jer aktivira desnu i lijevu polutku mozga paralelno te daje i naputke kojih se treba držati prilikom stvaranja mapa. Organizirajući informacije pomoću mapa djeca stječu dragocjena iskustva o važnosti specifičnog vizualnog predstavljanja gradiva koje žele naučiti. Isto tako, na ovaj način postaju svjesna svog stila učenja što im donosi više razumijevanja i više uvida u ono čemu služe informacije koje moraju zapamtiti.

Prednosti mentalnih mapa

• Ne prikazuju samo činjenice, već i odnose među pojmovima i tako olakšavaju njihovo pamćenje.
• Praveći mentalne mape, pamtimo informacije na dva načina (vizualno i verbalno) i zato ih se puno lakše prisjetiti ih se nego linearnih bilješki
• Izrada mentalne mape zahtijeva dublju obradu informacija – da bismo napravili dobru mentalnu mapu prethodno moramo proučiti i razumjeti odnose među pojmovima.
• Povećavaju koncentraciju prilikom učenja i kreativnost.
• Svaka mapa razlikuje se od druge mape, što pomaže dosjećanju.

Kako napraviti kognitivnu mapu?

Proces izrade mentalne mape poprilično je jednostavan. Sve kreće od ključne teme, odnosno glavnog problema koji se zapisuje na sredini lista papira te se potom, u obliku krošnje drveta, grana na pojmove i ideje koje se daljnjim grananjem detaljnije razrađuju i dorađuju.
Tony Buzan savjetuje da se prilikom izrade primjenjuju sljedeća pravila:

• početi od sredine nekim crtežom koji karakterizira temu na kojoj se radi
• koristiti razne simbole i različite veličine slova u cijelom dijagramu;
• odrediti i upisati ključne riječi;
• svaka ključna riječ mora biti zapisana samostalno;
• značenje na linijama koje izlaze iz ključne riječi mora se odnositi na ključnu riječ;
• duljina linije iznad koje se pišu riječi neka bude jednaka duljini riječi;
• koristiti različite boje;
• razviti svoj stil izrade mentalnih mapa;
• naglasiti najvažnije dijelove i koristiti asocijacije te
• nacrt mentalne mape napraviti jasno u zrakastoj strukturi

Kod izrade je bitno da se središnjoj temi, problemu, kao i ključnim pojmovima i idejama pridoda slika, crtež koji ih najbolje opisuje. Kvalitetna vizualizacija pojmova i ideja, ručno ili računalno izrađena, olakšava pamćenje i organizaciju misli koje vode do željenih ciljeva.