Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
samera u 20:06
na temi تنظيف المنازل بعد البناء
iz foruma Dijete
S govorom dijete razvija intelektualne sposobnosti – kad nešto kaže, ono pokušava riječima izraziti misli. Tako misli postaju jasnije.
|
/11
Govor je povezan sa cjelokupnim razvojem djeteta, a posebno sa razvojem mišljenja. To je komplikovan psihofiziološki proces koji se razvija na osnovu bioloških i psiholoških faktora, te okoline. Govor je važan faktor za razvoj osobnosti i za njenu socijalizaciju.
S govorom dijete razvija intelektualne sposobnosti – kad nešto kaže, ono pokušava riječima izraziti misli. Tako misli postaju jasnije. Dijete napreduje od »spoznajno-praktičnog« ka »verbalno-apstraktnom mišljenju«. Dijete izgovara ono što spozna, razvija sposobnost imenovanja, kombiniranja, predviđanja - to su riječi stvaralaštva. Govor se najintenzivnije razvija u predškolskom periodu, a usavršava se cijeli život.
S govorom dijete razvija intelektualne sposobnosti – kad nešto kaže, ono pokušava riječima izraziti misli. Tako misli postaju jasnije. Dijete napreduje od »spoznajno-praktičnog« ka »verbalno-apstraktnom mišljenju«. Dijete izgovara ono što spozna, razvija sposobnost imenovanja, kombiniranja, predviđanja - to su riječi stvaralaštva. Govor se najintenzivnije razvija u predškolskom periodu, a usavršava se cijeli život.
Uvjeti za razvoj govora
Za pravilan razvoj govora moraju biti ispunjeni određeni uvjeti. Osnova za taj razvoj je zdrav živčani sustav sa intraktnim govornim centrima i živčanim vezama između njih, a čija je zadaća nadzor i usklađivanje djelovanja govornog aparata. Osim toga, moraju biti pravilno i dobro razvijene i psihičke funkcije kao što su: pozornost, zapažanje, mišljenje i pamćenje sa slušnim pamćenjem. Osjetila moraju biti razvijena, a govorni aparat zdrav. I na kraju, vrlo je važan i pravilan i uzoran govor dječje okoline.
Početak govora je oko 15. mjeseca starosti. Obično djevojčice progovore prije nego dječaci. Među djecom su, naravno, i individualne razlike koje su uvjetovane izrazitijom dispozicijom za komunikaciju, sa boljim uzorima za govor, jačim pobudama za govornu aktivnost i s većom spremnošću za slušanje i oponašanje. Do 3.godine je govor oblikovan u grubim potezima. Dijete izgovara većinu glasova i upotrebljava skoro sve vrste riječi. Naučene riječi već može povezati u kratke rečenice.
Početak govora je oko 15. mjeseca starosti. Obično djevojčice progovore prije nego dječaci. Među djecom su, naravno, i individualne razlike koje su uvjetovane izrazitijom dispozicijom za komunikaciju, sa boljim uzorima za govor, jačim pobudama za govornu aktivnost i s većom spremnošću za slušanje i oponašanje. Do 3.godine je govor oblikovan u grubim potezima. Dijete izgovara većinu glasova i upotrebljava skoro sve vrste riječi. Naučene riječi već može povezati u kratke rečenice.
Prva godina
U prvoj godini starosti imamo fazu koju zovemo »pripremni predfonetički period«.
Ima više razina:
Ima više razina:
- VRIŠTANJE (vokalizacija) Svi glasovi koje beba proizvodi instinktivno su neopredijeljeni, ali su slični samoglasnicima (vokalima). Ti glasovi su neka vrsta pripreme za kasniju izvedbu samoglasnika.
- BRBLJANJE Brbljanje je nenamjerno i refleksno. Ono je tek izraz dječjeg (ne)zadovoljstva.
- TEPANJE U drugoj polovici prve godine beba počinje ritmički ponavljati slogove.
- EHOLALIJA Eholalija je period kada dijete počne oponašati govor odraslih. Ta pojava bitno utječe na dalji razvoj govora. Dijete sluša govor okoline, razne šumove i zvukove i sve to pokušava oponašati mimikom i pokretima. To oponašanje je još uvijek instinktivno, ali slušanjem i oponašanjem okoline, počne mu prelaziti u svijest. Pred kraj prve godine se jako razvije djetetovo slušno shvaćanje i zato se popravi i njegovo razumijevanje govora. Utjecaj pozitivnih emocija jako utječe na razvoj sposobnosti razumijevanja govora , a sve to doprinosi djetetovom bržem razvoju.
- BRBLJANJE Brbljanje je nenamjerno i refleksno. Ono je tek izraz dječjeg (ne)zadovoljstva.
- TEPANJE U drugoj polovici prve godine beba počinje ritmički ponavljati slogove.
- EHOLALIJA Eholalija je period kada dijete počne oponašati govor odraslih. Ta pojava bitno utječe na dalji razvoj govora. Dijete sluša govor okoline, razne šumove i zvukove i sve to pokušava oponašati mimikom i pokretima. To oponašanje je još uvijek instinktivno, ali slušanjem i oponašanjem okoline, počne mu prelaziti u svijest. Pred kraj prve godine se jako razvije djetetovo slušno shvaćanje i zato se popravi i njegovo razumijevanje govora. Utjecaj pozitivnih emocija jako utječe na razvoj sposobnosti razumijevanja govora , a sve to doprinosi djetetovom bržem razvoju.
Period oblikovanja govora
Neka djeca izgovore prvu riječ već u osmom ili devetom mjesecu; najviše djece u jedanaestom ili dvanaestom. To je proces usvajanja izraza koji su povezani sa najosnovnijim potrebama i osjećajima djeteta. Svaki izraz označava cjelokupnu situaciju. O prvoj riječi govorimo kada je veza između riječi i osobe ili predmeta logična. Prve riječi označavaju misli ili rečenice, i zovemo ih »monoreme« (rečenica-riječ). To je period kada dijete zbog nedovoljno razvijenog slušnog centra ne može precizno reproducirati riječi. Razlog za to je što je motorički dio dječjeg govora slabije razvijen nego senzorični – dijete razumije puno više nego što može reći.
Period prvog govora počinje između 15. i 18. mjeseca starosti. To je vrijeme kada je dijete već stabilnije i nije više toliko zaposleno hodanjem. Dijete tada spozna da svaka riječ ima točno određeno značenje. Postane radoznalo. Pita: »Što je to?« To pitanje uvijek postavlja odraslima i time ih upozorava na svoju rastuću potrebu za govornim izražavanjem.
Pri kraju treće godine starosti normalno razvijeno dijete razlikuje sve glasove, čak i one koje samo još ne artikulira pravilno. Razumije govor i samo govori, ali je očigledna razlika između shvatanja govora drugih i vlastite govorne aktivnosti.
Uzroci smetnji u govoru
Govor je važno sredstvo za kontakte među ljudima, te su zato smetnje u njegovom razvoju uzrok poteškoća u društvenim odnosima. Govor je važan sa više stajališta. Postoji više uzroka za smetnje u govoru. Ponekad su fizičke, a najčešće socijalno-emotivne prirode. Fizički uzroci su obično smetnje na organima koji omogućavaju govor (zečja usna, nepravilno raspoređeni zubi, razdijeljeno nepce). Uzrok može biti i oštećen sluh. U takvim slučajevima dijete ne čuje u cjelini tuđi, a ni svoj govor. Smetnje u govoru ponekad mogu biti i posljedica pogrešnog učenja, a ponekad ih uzrokuju i psihosocijalne smetnje i psihoneuroze.
Mumljanje i mucanje
Dva najčešća oblika govornih smetnji su mumljanje i mucanje.
Kod mumljanja se radi o pogrešnoj artikulaciji, a kod mucanja o smetnjama u ritmu govora. Mumljanje se najčešće pojavljuje u predškolskom periodu, ponekad i u prvom razredu osnovne škole. Može nastati kao posljedica pogrešnog učenja, a ponekad može biti znak mentalne zaostalosti. Izgovaranje je nepotpuno i zbog toga nerazumljivo.
Mucanje je vrlo česta govorna smetnja, pogotovo kada se radi o intenzivnom usvajanju govora. Govoreći dijete zastaje, ponavlja početne ili završne slogove, a ni ritam govora nije mu skladan. Sami glasovi su pravilno artikulirani, ali ih dijete ne može tečno izgovoriti.
Najčešće se ovaj problem pojavljuje između 3. i 4. godine starosti, jer tada dijete želi nabrzinu reći to što mora. Jedan od uzroka mucanja može biti organska smetnja, ali se najčešće radi o djetetovoj unutarnjoj napetosti ili traumi.
Svaki od tih slučajeva treba posebno i kompleksno proučiti, jer postoji opasnost da sa pretjeranom revnošću napravimo više štete nego koristi.
Kod mumljanja se radi o pogrešnoj artikulaciji, a kod mucanja o smetnjama u ritmu govora. Mumljanje se najčešće pojavljuje u predškolskom periodu, ponekad i u prvom razredu osnovne škole. Može nastati kao posljedica pogrešnog učenja, a ponekad može biti znak mentalne zaostalosti. Izgovaranje je nepotpuno i zbog toga nerazumljivo.
Mucanje je vrlo česta govorna smetnja, pogotovo kada se radi o intenzivnom usvajanju govora. Govoreći dijete zastaje, ponavlja početne ili završne slogove, a ni ritam govora nije mu skladan. Sami glasovi su pravilno artikulirani, ali ih dijete ne može tečno izgovoriti.
Najčešće se ovaj problem pojavljuje između 3. i 4. godine starosti, jer tada dijete želi nabrzinu reći to što mora. Jedan od uzroka mucanja može biti organska smetnja, ali se najčešće radi o djetetovoj unutarnjoj napetosti ili traumi.
Svaki od tih slučajeva treba posebno i kompleksno proučiti, jer postoji opasnost da sa pretjeranom revnošću napravimo više štete nego koristi.
Poticanje dječijeg govora
U početku dijete više razumije nego što može reći.
Sa razvojem i poticanjem na govor smanjuje se razlika između aktivnog i pasivnog fonda riječi. Predškolsko dijete je veoma »maštovito i kreativno« što se toga tiče. Voli i ponavljati riječi, iako ih ne razumije. Dječju pažnju ponajviše privučemo ritmom, te su zato za najmlađe vrlo važne različite pjesmice, brojalice koje djeca žele stalno slušati i ponavljati. Približno svake godine dijete produži rečenicu za jednu riječ. Za dijete staro 2 godine je karakteristična rečenica sa dvije riječi, za petogodišnje dijete sa pet riječi. Dijete dugo vremena odgovara samo jednom riječju i kratkom rečenicom, jer je i njegov interes kratkotrajan i zato stalno mijenja svoje aktivnosti.
Stoga su njegove rečenice isprekidane, nepovezane, često mu ponestane i riječi. I još nešto za roditelje koji pretjerano zabrinuto prate razvoj govora svog djeteta i porede ga s vršnjacima: i između djece postoje individualne razlike. Ako dijete govor razumije, ne trebate se bojati da neće prije ili kasnije i progovoriti.
Sa razvojem i poticanjem na govor smanjuje se razlika između aktivnog i pasivnog fonda riječi. Predškolsko dijete je veoma »maštovito i kreativno« što se toga tiče. Voli i ponavljati riječi, iako ih ne razumije. Dječju pažnju ponajviše privučemo ritmom, te su zato za najmlađe vrlo važne različite pjesmice, brojalice koje djeca žele stalno slušati i ponavljati. Približno svake godine dijete produži rečenicu za jednu riječ. Za dijete staro 2 godine je karakteristična rečenica sa dvije riječi, za petogodišnje dijete sa pet riječi. Dijete dugo vremena odgovara samo jednom riječju i kratkom rečenicom, jer je i njegov interes kratkotrajan i zato stalno mijenja svoje aktivnosti.
Stoga su njegove rečenice isprekidane, nepovezane, često mu ponestane i riječi. I još nešto za roditelje koji pretjerano zabrinuto prate razvoj govora svog djeteta i porede ga s vršnjacima: i između djece postoje individualne razlike. Ako dijete govor razumije, ne trebate se bojati da neće prije ili kasnije i progovoriti.
Govorimo i slušajmo!
Ne zaboravimo da »govor« nije samom sebi svrha. Roditelji moraju paziti i na »razgovor«, na kvalitet komunikacije koja se razvija između ljudi, bilo da se radi o razgovoru s vršnjacima ili u obitelji. Razgovarajući s djetetom izgrađujemo i dopunjavamo djetetove spoznaje. Razgovor ga usmjerava na samostalno razmišljanje i zaključivanje. Razgovor nije jednosmjeran put!
**** Na Ringeraji ****
- Još mnogo zanimljivih tekstova o vašoj dječici pročitajte ovdje >>>KLIK<<<
- Da bi ste pratili razvoj vaše bebice možete ako se prijavite i svakog ponedjeljka primate mailing kalendara razvoja djeteta
- Ako želite diskutovati sa mamama dječice možete ovdje >>>KLIK<<<
Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:
Dijete i bajka
Neobična i izmišljena stvorenja, vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i mnogi drugi likovi sastavni su dio b...
3
Neobična i izmišljena stvorenja, vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i mnogi drugi likovi sastavni su dio b...
3
Molba roditeljima!
Pomozimo djeci da nauče skijati! Akcija prikupljanja korištenih pancerica i kaciga u cilju bolje realizacijeprojekta Ško...3
Pomozimo djeci da nauče skijati! Akcija prikupljanja korištenih pancerica i kaciga u cilju bolje realizacijeprojekta Ško...
3
Nova školska godina: Online ili klasična n...
Da li će djece ove školske godine pohađati klasičnu nastavu ili učiti online - zavisit će od pandemije korone virusa.3
Da li će djece ove školske godine pohađati klasičnu nastavu ili učiti online - zavisit će od pandemije korone virusa.
3
Djeca imaju panične napade jer moraju imat...
To je problem na koji sve češće i glasnije upozoravaju učitelji i profesori, ali i psiholozi.3
To je problem na koji sve češće i glasnije upozoravaju učitelji i profesori, ali i psiholozi.
3
