|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Hrana Bliskog Istoka i poneki zalutali receptić

Adriana Kuči, 26.11.2013
Da se razumijemo, iako volim kuhati, iako moji ukućani vole jesti moju hranu, a ni gosti se, nadam se ne samo iz pristojnosti, ne žale i ponekad traže još, ne smatram se vrhunskim stručnjakom za kuhanje.
Ključne riječi:

image
/11


I kada gledam Jameia Olivera više me nervira to da ne posprema za sobom od toga koliko me ushićuje njegova kuhinja. A kada Nigella Lowson razbija jaja jednom rukom stalno provjeravam je li joj upalo malo ljuskice, baš kao da će mene i moju djecu nahraniti svojim fantastičnim jelima, pa eto, da sam sigurna da je sve kako treba.

Ali, vjerujem da mi dvije činjenice daju za pravo pisati o kuhanju i hrani na Bliskom Istoku, ili, kako se još često za ovu kuhinju kaže, hrani Zapadne Azije:

Prva je stvar puke sreće – činjenica da se treći put u životu u dužem periodu nalazim na ovom dijelu planete. A ko je ikada bio u bilo kojoj bliskoistočnoj zemlji i jeo bliskoistočnu hranu, zna o čemu govorim.

Druga je da poznajem malo većih gurmana od sebe same.

Ako ste ikada bili u arapskom restoranu u bilo kojoj arapskoj zemlji i Izraelu, onda znate da pojam »meze« (meza) ovdje nikako ne znači suhovina i sir, već predjela koja se serviraju u malenim tanjirima i koja, u glavnom, nije ni potrebno naručiti.

Kada konobaru saopćite svoj izbor za glavno jelo, njegovi pomoćnici (a uvijek postoje konobari i njihovi pomoćnici, vjerovali ili ne), u kratkom roku na vaš sto serviraju raznorazna jela. I lepinje koje se razlikuju od naših. Koje se i međusobno, u zavisnosti od toga u kojoj ih bliskoistočnoj zemlji jedete – razlikuju. I sve to dobijete s nevjerovatnom srdačnošću i ljubaznošću. Uz neizbježno »ahlan-wa-sahlan«, iliti »dobrodošli«.

Pred vas stigne mnogo malih tanjira i dok sve probate, a sve je vrijedno probavanja, kada dobijete izabrani obrok – nemate nikakve šanse da ga savladate. Ali, tako to ide – bez da naručite glavno jelo u većini restorana ni ne dobijete mezu. Pa nakon što nehotice nabacite nekoliko kilica (čuj kilica, ovo kao da im umanjim težinu, što, provjereno, ne pomaže), onda skontate trik poput mog – samo muž naručuje glavna jela, a ja se šlepam njegovoj, našoj mezi.

Hrana na Bliskom Istoku se, jasno, razlikuje od države do države, od regije do regije, rekoh već. Pa svi znamo da se i kod nas uobičajena jela, poput sarme, koja se prave i jedu od Đerdapa pa do Triglava, pripremaju u različitim varijacijama, i zato nema mjesta čuđenju što je i na Bliskom Istoku tako.

Zajednička karakteristika bliskoistočne kuhinje je u tome da se veoma malo koriste masnoće životinjskog porijekla i da meso nije u prvom planu. Jede se mnogo povrća, mnogo različitih jela od povrća, salata, voće je veoma zastupljeno i u restoranima ga serviraju na račun kuće nakon što ste pojeli obrok. Jedu se lagana mesa. Piletina i jagnjetina najviše, iako ima i govedine i ćuretine. Svinjetina je zastupljena u ovoj kuhinji veoma malo, ako ikako, jer, kao što znamo, ne jedu je ni muslimani ni jevreji. U kuhinji Bliskog Istoka koristi se mnogo djevičanskog maslinovog ulja i veoma mnogo različitih začina. I bijelog luka. Zastupljena je i riba. Iako ne pretjerano.

Uprkos svemu što sam nabrojala, i što bi trebalo da su karakteristike zdrave mediteranske kuhinje, mislim da ne griješim kada kažem da ljudi na Bliskom Istoku u prosjeku imaju malo veću tjelesnu težinu od idealne. Da li je to zato što je hrana super ukusna, pa jedu previše svoje zdrave hrane, da li zato što se s upotrebom ulja, koje, uprkos činjenici da je zdravo, ima mnogo kalorija, da li zato što jedu svoje preukusne slatkiše – ne znam.

Ako pogledamo nazad, kroz historiju, zemlja između Eufrata i Tigria je zemlja gdje se je pšenica uopće i počela uzgajati. Slijedile su i ostale kulture: ječam, pistacije, smokve, nar, datulje… Fermentacija je također ovdje otkrivena, kako ni se pravio kvasan hljeb i pivo. Kako se je nalazila na raskrsnici puteva između Evrope, Azije i Afrike ova oblast je dugo bila središte hrane i razmijene recepata i u tim starim vremenima. Za vrijeme Persijskog carstva (550–330 p.n.e), počela su se pripremati jela koja nas vode ka modernoj bliskoistočnoj hrani kada su riža, perutnina i različite vrste voća postali dijelom svakodnevne prehrane ovdašnjeg stanovništva. Smokve, katulje i različite vrste orašastog voća dobijeli su arapski ratnici iz porobljenih zemalja, a začini su stigli iz dalekog Orijenta. Mongoli su donijeli  turmerik, kim, bijeli luk i ostale indijske začine: karanfilčić, biber u zrnu, pimen… Iz Afrike je stigla bamja, paradajz iz Španije. Religija je, kao i svagdje, utjecala na razvojj ovdašnje hrane: kako ni muslimani ni jevreji ne jedu svinjetinu, jagnjetina je postala najupotrebljevanije meso. Kako muslimanska sveta knjiga Kurran zabranjuje upotrebu alkohola, nije zapaziti previše različitih vrsta vina, osim u religijski miješanom Libanonu, gdje se u dolini rijeke Beka proizvodi fantastično vino Ksara. A također i Kefraya i Masaya vina su koja su stekla međunarodnu slavu. Ksara je takođe popularna po proizvodnji araka, ovdašnje verzije rakije. A najpoznatije bliskoistočno pivo je libanonska Al-Maza, koja je, dugo vremena, bila i jedino pivo koje se je u ovom dijelu svijeta proizvodilo. Sada ih ima više A Palestinci su jako ponosni na svoje.

Za vrijeme Otomanlija slatkiši koji temelje na raznim vrstama oraha, šećernoj vodi – agdi – i tankim jufkama, uz kafu koja čiji je ukus obogaćem kardemomom, postali su ovdašnja tradicija. 

 

**

nastavak u II djelu

Da li ste praznovjerni?
Ljudi se oduvijek bore protiv nepredvidive sudbine na razne načine. Što se krije iza praznovjerja koje, kao i ljudska ma...
4
Poliklinika Srce Sarajeva - AKCIJA!
A K C I J A !!!!!! 20-50%Poliklinika Srce Sarajeva u službi Vašeg zdravlja objavljuje MJESEC AKCIJA na svoje usluge !!!
3
HOTEL ŠPIK, u zagrljaju netaknute prirode
Prije tri godine, u vrijeme ljeta, svjetlo dana ugledao je jedinstveni Alpski resort Špik, koji se nalazi pod vrhovima Š...
3
Evo koje opasnosti vrebaju iz jajeta
Kada govorimo o negativnim stranama prehrane jajima, mislimo na opasnosti koje vrebaju – holesterol, salmonela i alergij...
3


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:





Anketa

domace serije
djidjibufon

Kpja je vasa omiljena domaca tv serija?

Selo gori a baba se ceslja (26%)

Bela lada (11%)

Ranjeni orao (9%)

Greh njene majke (1%)

Moj rodak sa sela (2%)

Lud,zbunjen, normalan (51%)


Broj svih glasova: 81

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *