Djeca se suočavaju s različitim vrstama vršnjačkog pritiska povezanog s dobi i razvojem tijekom djetinjstva. Foto: Freepik.com

/11 /11

Roditelje često muči pomisao da će njihovo dijete podleći pritisku vršnjaka. Ali, to se ne događa toliko često. Djeca ulaze u društvene grupe čak i u svojim najranijim godinama, a usput uče važne lekcije.

„Pritisak vršnjaka“, kako ga stručnjaci nazivaju, normalan je dio djetinjstva i može se vidjeti već kod djece vrtićke dobi kada su prvi put u interakciji s vršnjacima.

Evo kako pritisak vršnjaka izgleda u različitoj dobi djece – i zašto roditelji mogu odahnuti.

Što je utjecaj vršnjaka?

Ljudska bića su društvena bića. „Svi mi imamo potrebu pripadati i osjećati se dobrodošlo i uključeno“, kaže Lawrence Cohen, psiholog i koautor knjige „Best Friends, Worst Enemies: Understanding the Social Lives of Children“.

„Mi kod drugih tražimo znakove onog što trebamo ili ne trebamo činiti“, kaže Cohen, i to je normalan dio interakcije s drugima. Djeca se susreću s pritiskom vršnjaka kada krenu u školu, djelimično zato što su okružena vršnjacima, ali i zato što su kognitivno sposobna brinuti se o tome što drugi misle.

Roditelji se brinu da će pritisak vršnjaka zamijeniti njihov utjecaj, ali istraživanja pokazuju da roditeljski utjecaj ostaje učinkovit čak i u adolescenciji, pogotovo ako je veza roditelja i djeteta jaka.

Način na koji vršnjaci utječu jedni na druge je vrlo suptilan – putem osobnih preferencija, stvari koje vole, stvari koje ih nasmijavaju, itd. Dobri prijatelji mogu utjecati na vaše dijete tako da se ono počne brinuti o školi, bude obzirno, dijeli s drugima te „igra prema pravilima“.

Vršnjaci u različitim dobima

Djeca se suočavaju s različitim vrstama vršnjačkog pritiska povezanog s dobi i razvojem tijekom djetinjstva. Evo nekoliko natuknica o tome što se događa.

Mala djeca (dob 4 do 7 godina) obično su orijentirana prema pravilima, a rodne norme počinju se oblikovati, utvrđujući se do dobi od 5 ili 6 godina.

Dječaci, na primjer, uče od vršnjaka da se ne bi smjeli igrati s djevojčicama, koristiti boje za curice ili se igrati određene igre. „To je velik gubitak za dječake“, smatra Cohen. Dječacima od 5 do 7 godina vrlo je važno imati prijatelje te često toleriraju i onog ne toliko dragog, samo da bi imali jednog jer misle da nemaju druge opcije.

Djeca u dobi od 8 do 10 godina imaju problema sa samopoštovanjem jer u toj dobi postaju samokritičniji. Uspoređuju se s drugom djecom, počinju shvaćati da nisu uvijek najbolja, pa se mogu osjećati „kao da ih nitko ne voli“.

Djevojčicama imati najbolju prijateljicu postaje vrlo važno, a osjećaju se izdanima ako prijateljica odabere igrati se s nekim drugim djetetom.

Starija djeca (dob od 11 do 13 godina) brinu se o tome što drugi misle o njima pa su vrlo osjetljiva na neodobravanje. To je vrlo kritično razdoblje za njihovo samopoštovanje, ali istovremeno djeca mogu prihvatiti i cijeniti razlike između prijatelja, pa se u toj dobi razvijaju kvalitetnija prijateljstva.

Je li to doista pritisak vršnjaka?

Kada vaše dijete pokazuje nepoželjna ponašanja, lako je okriviti drugo dijete, ali važno je imati na umu da djeca iskušavaju različite ličnosti.

Česta je reakcija da, čini li naše dijete nešto loše, pomislimo kako ga je netko drugi potaknuo na to. Učini nam se da naša djeca popuštaju pred pritiskom vršnjaka, ali zapravo je riječ o tome da je dijete preuzelo vrijednosti ili stajalište drugačije od našega.

Gledati na djecu kao na individue slabe volje i bez temeljnih vrijednosti pojednostavnjuje ulogu vršnjaka i ne rješava osnovnu ljudsku potrebu za pripadanjem.

Važnost učitelja

Učitelji igraju ključnu ulogu u stvaranju pozitivne klime u razredu, koja utjecaj vršnjaka može održati zdravim.

Dobar učitelj koristit će kohezivnost grupe da bi izgradio razredni identitet maskotom razreda, nizom razrednih vrijednosti ili zajedničkim razrednim projektom.

Važno je da učitelji promoviraju obzirnost, toplinu i poštovanje te inzistiraju na ljubaznosti kako bi promovirali pozitivno okruženje u razredu.

Kada učitelj dopusti da se njegovo negativno mišljenje o djetetu iskaže u razredu, pokazuju istraživanja, druga djeca izbjegavat će to dijete.

Kako pomoći?

Ako vaše dijete ima poteškoća pri suprotstavljanju nekom „nasilnom“ prijatelju, ili mislite da donosi upitne odluke koje mu ne pristaju, važno je procijeniti što se događa.

Prije nego okrivite njegove vršnjake za loše utjecaje, pokušajte provesti sljedeće strategije:

• Slušajte i potvrdite

Odrasli često vide želju za pripadanjem kao znak slabosti, ali ona je normalna i zdrava potreba. Kada se vaše dijete bori s pritiskom vršnjaka, slušajte njegove brige i priznajte da shvaćate kako je njegova odluka teška.

Budite voljni slušati o stvarima s kojima se možda ne slažete.

• Budite otvoreni i znatiželjni

Povezivanje slušanjem može pomoći djetetu razviti samostalno razmišljanje. S druge strane, uloga savjetodavca može zbuniti dijete te pojačati utjecaj vršnjaka.

• Podstičite rješavanje problema

Dopustite djetetu da preuzme vodstvo u rješavanju nekog problema kako bi usvojilo važne vještine suočavanja sa stresom koje će mu trebati i kasnije u životu.

• Učite ih da se bore za svoja prava

Roditeljima je posebno teško gledati kada je drugo dijete neljubazno ili zapovijeda vašem djetetu. Ako primijetite takvo ponašanje , pomozite mu igranjem uloga da smisli odgovarajuću reakciju na takvu situaciju, poput: „Prošli put smo igrali tvoju igru, a ovaj put ćemo moju“. Nekoj djeci ne smeta da ih prijatelji usmjeravaju, stoga otkrijte koliko to odgovara vašem djetetu.

• Ohrabrujte različita mišljenja

Dopustiti djeci da se ne slažu s nama nije zabavno, ali pomaže u poticanju neovisnog razmišljanja. Mi često kažemo kako želimo da naša djeca razmišljaju o svemu i ne padaju pod tuđi utjecaj, ali u isto vrijeme želimo da nas slušaju i budu pod našim utjecajem. Djeca neće moći misliti svojom glavom ni među prijateljima ako se njihovo mišljenje ne cijeni kod kuće.

• Ponudite im izlaz

Kada djeca krenu u srednju školu, možda zatrebaju „plan bijega“ iz nepredvidivih i neželjenih situacija. Dopustite im da krive vas tako da kažu nešto poput: „Moji tata i mama bi se jako ljutili kada bih… (popunite prazninu).“

Izvor: Skolskiportal.hr