/11 /11

Virus Zapadnog Nila je virus koji ima zoonotski karakter, uzrokuje oboljenja životinja i ljudi, i najčešće se prenosi preko zaraženih komaraca. Kod zaraženih ljudi može uzrokovati simptome slične gripi, groznicu, encephalitis (upalu mozga) ili meningitis (upalu moždanih ovojnica). 

Infekcije ovim virusom su zabilježene u skoro svim dijelovima svijeta, navodi se u izvještaju sa Veterinarskog fakulteta. 

Ovaj virus je potvrđen kod preko 300 vrsta ptica. Premda neke od ptica, naročito vrane, gavrani, kreje, svrake i vrapci često umiru nakon infekcije, većina ptica preživi.

Od ovog virusa mogu da obole i druge životinje.Najčešće oboljevaju konji. Međutim, prenos bolesti sa oboljele životinje na životinju ili sa čovjeka na čovjeka nije direktno dokazan. 

Virus se među pticama širi ubodima zaraženih komaraca, a komarci se zaraze sisanjem krvi zaraženih ptica. Neke ptice, a osobito predatori, mogu se zaraziti kada jedu oboljele ili umrle zaražene ptice. 

Nema dokaza o tome da ljudi mogu oboljeti direktno od kontakta sa mrtvim ili zaraženim pticama. Svi do sada potvrđeni slučajevi bolesti kod ljudi, nastali su nakon uboda zaraženim komarcima.Međutim, ne preporučuje se kontakt golim rukama sa leševima mrtvih ptica. U slučaju da pronađete mrtvu pticu na vašem balkonu ili dvorištu koristite rukavice ili plastičnu vrećicu za uklanjanje, preporučuje se u saopštenju.

Konzumacija mesa peradi nije opasna. Iako domaća perad može oboliti od ovog virusa, nema dokaza da termički obrađeno meso i proizvodi od peradi mogu prenijeti bolest na ljude. 

Od bolesti se može zaštititi redovnom dezinsekcijom i primjenom sredstva za uklanjanje ili odbijanje komaraca (repelent) što je najbolja prevencija od dobijanja bolesti.

Ne postoji odobrena vakcina za zaštitu od bolesti kod ljudi iako se u svijetu intenzivno radi na njenom razvoju. 

Sa Veterinarskog fakulteta preporučuju i da ukoliko nakon uboda komarca imate pojavu temperature ili neočekivani zdravstveni poremećaj odmah posjetite porodičnog ljekara. 

Kad je riječ o sada već potvrđenom postojanju ovog virusa u BiH kod divljih ptica kako se navodi neophodno je intenzivno nastaviti nadzor i utvrditi obim zaraženosti i prisustva virusa kod divljih ptica na cijelom prostoru BiH, kao i provesti ispitivanja prisustva virusa u populaciji komaraca.

Sa Veterinarskog fakulteta Sarajevo preporučuju da se u stočnim nastambama sa konjima sprovede pojačana i intenzivna dezinsekcija objekata radi uklanjanja zaraženih komaraca.

Obzirom na zvaničnu potvrdu prisustva virusa, pravovremeno i konzistentno provođenje svih navedenih mjera je ključ za sprečavanje prijenosa ove bolesti iz prirodnih rezervara (ptice) na životinje i ljude, ističe se u saopštenju.

Prije nove sezone transmisije uzročnika, neophodno je razmotriti potrebu vakcinacije konja (za koje postoji razvijena vakcina) kao i druge mjere u sektoru javnog zdravstva radi sprečavanja prenosa bolesti. 

Rizici od izlaganja virusu mogu se smanjiti u sezoni transmisije virusa (od juna do novembra) izbjegavanjem kretanja u područjima velike gustine komaraca, koristiti zaštitna sredstava (insekticidini repelenti), i sve druge oblike fizičke zaštite od uboda komaraca. 

Higijena okoliša i sve mjere koje smanjuju izloženost komarcimaznačajno će smanjiti rizike za prijenose bolesti, navodi se u upozorenju Veterinarskog fakulteta. 

Izvor: Radiosarajevo.ba