|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!
S govorom dijete razvija intelektualne sposobnosti – kad nešto kaže, ono pokušava riječima izraziti misli. Tako misli postaju jasnije.
Ključne riječi:

image
/11


Govor je povezan sa cjelokupnim razvojem djeteta, a posebno sa razvojem mišljenja. To je komplikovan psihofiziološki proces koji se razvija na osnovu bioloških i psiholoških faktora, te okoline. Govor je važan faktor za razvoj osobnosti i za njenu socijalizaciju.

S govorom dijete razvija intelektualne sposobnosti – kad nešto kaže, ono pokušava riječima izraziti misli. Tako misli postaju jasnije. Dijete napreduje od »spoznajno-praktičnog« ka »verbalno-apstraktnom mišljenju«. Dijete izgovara ono što spozna, razvija sposobnost imenovanja, kombiniranja, predviđanja - to su riječi stvaralaštva. Govor se najintenzivnije razvija u predškolskom periodu, a usavršava se cijeli život.

Uvjeti za razvoj govora

Za pravilan razvoj govora moraju biti ispunjeni određeni uvjeti. Osnova za taj razvoj je zdrav živčani sustav sa intraktnim govornim centrima i živčanim vezama između njih, a čija je zadaća nadzor i usklađivanje djelovanja govornog aparata. Osim toga, moraju biti pravilno i dobro razvijene i psihičke funkcije kao što su: pozornost, zapažanje, mišljenje i pamćenje sa slušnim pamćenjem. Osjetila moraju biti razvijena, a govorni aparat zdrav.  I na kraju, vrlo je važan i pravilan i uzoran govor dječje okoline.

Početak govora je oko 15. mjeseca starosti. Obično djevojčice progovore prije nego dječaci. Među djecom su, naravno, i individualne razlike koje su uvjetovane izrazitijom dispozicijom za komunikaciju, sa boljim uzorima za govor, jačim pobudama za govornu aktivnost i s većom spremnošću za slušanje i oponašanje. Do 3.godine je govor oblikovan u grubim potezima. Dijete izgovara većinu glasova i upotrebljava skoro sve vrste riječi. Naučene riječi već može povezati u kratke rečenice.

Prva godina

U prvoj godini starosti imamo fazu koju zovemo »pripremni predfonetički period«.
Ima više razina:
- VRIŠTANJE (vokalizacija) Svi glasovi koje beba proizvodi instinktivno su neopredijeljeni, ali su slični samoglasnicima (vokalima). Ti glasovi su neka vrsta pripreme za kasniju izvedbu samoglasnika.
- BRBLJANJE  Brbljanje je nenamjerno i refleksno. Ono je tek izraz dječjeg (ne)zadovoljstva.
- TEPANJE U drugoj polovici prve godine beba počinje ritmički ponavljati slogove.
- EHOLALIJA Eholalija je period kada dijete počne oponašati govor odraslih. Ta pojava bitno utječe na dalji razvoj govora. Dijete sluša govor okoline, razne šumove i zvukove i sve to pokušava oponašati mimikom i pokretima. To oponašanje je još uvijek instinktivno, ali slušanjem i oponašanjem okoline, počne mu prelaziti u svijest. Pred kraj prve godine se jako razvije djetetovo slušno shvaćanje i zato se popravi i njegovo razumijevanje govora. Utjecaj pozitivnih emocija jako utječe na razvoj sposobnosti razumijevanja govora , a sve to doprinosi djetetovom bržem razvoju.

Period oblikovanja govora

Neka djeca izgovore prvu riječ već u osmom ili devetom mjesecu; najviše djece u jedanaestom ili dvanaestom. To je proces usvajanja izraza koji su povezani sa najosnovnijim potrebama i osjećajima djeteta. Svaki izraz označava cjelokupnu situaciju. O prvoj riječi govorimo kada je veza između riječi i osobe ili predmeta logična. Prve riječi označavaju misli ili rečenice, i zovemo ih »monoreme« (rečenica-riječ). To je period kada dijete zbog nedovoljno razvijenog slušnog centra ne može precizno reproducirati riječi. Razlog za to je što je motorički dio dječjeg govora slabije razvijen nego senzorični – dijete razumije puno više nego što može reći.

Period prvog govora počinje između 15. i 18. mjeseca starosti. To je vrijeme kada je dijete već stabilnije i nije više toliko zaposleno hodanjem. Dijete tada spozna da svaka riječ ima točno određeno značenje. Postane radoznalo. Pita: »Što je to?« To pitanje uvijek postavlja odraslima i time ih upozorava na svoju rastuću potrebu za govornim izražavanjem.
Pri kraju treće godine starosti normalno razvijeno dijete razlikuje sve glasove, čak i one koje samo još ne artikulira pravilno. Razumije govor i samo govori, ali je očigledna  razlika između shvatanja govora drugih i vlastite govorne aktivnosti.

Uzroci smetnji u govoru

Govor je važno sredstvo za kontakte među ljudima, te su zato smetnje u njegovom razvoju uzrok poteškoća u društvenim odnosima. Govor je važan sa više stajališta. Postoji više uzroka za smetnje u govoru. Ponekad su fizičke, a najčešće socijalno-emotivne prirode. Fizički uzroci su obično smetnje na organima koji omogućavaju govor (zečja usna, nepravilno raspoređeni zubi, razdijeljeno nepce). Uzrok može biti i oštećen sluh. U takvim slučajevima dijete ne čuje u cjelini tuđi, a ni svoj govor. Smetnje u govoru ponekad mogu biti i posljedica pogrešnog učenja, a ponekad ih uzrokuju i psihosocijalne smetnje i psihoneuroze.

Mumljanje i mucanje

Dva najčešća oblika govornih smetnji su mumljanje i mucanje.
Kod mumljanja se radi o pogrešnoj artikulaciji, a kod mucanja o smetnjama u ritmu govora. Mumljanje se najčešće pojavljuje u predškolskom periodu, ponekad i u prvom razredu osnovne škole. Može nastati kao posljedica pogrešnog učenja, a ponekad može biti znak mentalne zaostalosti. Izgovaranje je nepotpuno i zbog toga nerazumljivo.
Mucanje je vrlo česta govorna smetnja, pogotovo kada se radi o intenzivnom usvajanju govora. Govoreći dijete zastaje, ponavlja početne ili završne slogove, a ni ritam govora nije mu skladan. Sami glasovi su pravilno artikulirani, ali ih dijete ne može tečno izgovoriti.

Najčešće se ovaj problem pojavljuje između 3. i 4. godine starosti, jer tada dijete želi nabrzinu reći to što mora. Jedan od uzroka mucanja može biti organska smetnja, ali se najčešće radi o djetetovoj unutarnjoj napetosti ili traumi.
Svaki od tih slučajeva treba posebno i kompleksno proučiti, jer postoji opasnost da sa pretjeranom revnošću napravimo više štete nego koristi.

Poticanje dječijeg govora

U početku dijete više razumije nego što može reći.
Sa razvojem i poticanjem na govor smanjuje se razlika između aktivnog i pasivnog fonda riječi. Predškolsko dijete je veoma »maštovito i kreativno« što se toga tiče. Voli i ponavljati riječi, iako ih ne razumije. Dječju pažnju ponajviše privučemo ritmom, te su zato za najmlađe vrlo važne različite pjesmice, brojalice koje djeca žele stalno slušati i ponavljati. Približno svake godine dijete produži rečenicu za jednu riječ. Za dijete staro 2 godine je karakteristična rečenica sa dvije riječi, za petogodišnje dijete sa pet riječi. Dijete dugo vremena odgovara samo jednom riječju i kratkom rečenicom, jer je i njegov interes kratkotrajan i zato stalno mijenja svoje aktivnosti.

Stoga su njegove rečenice isprekidane, nepovezane, često mu ponestane i riječi. I još nešto za roditelje koji pretjerano zabrinuto prate razvoj govora svog djeteta i porede ga s vršnjacima: i između djece postoje individualne razlike. Ako dijete govor razumije, ne trebate se bojati da neće prije ili kasnije i progovoriti.

Govorimo i slušajmo!

Ne zaboravimo da »govor« nije samom sebi svrha. Roditelji moraju paziti i na »razgovor«, na kvalitet komunikacije koja se razvija između ljudi, bilo da se radi o razgovoru s vršnjacima ili u obitelji. Razgovarajući s djetetom izgrađujemo i dopunjavamo djetetove spoznaje. Razgovor ga usmjerava na samostalno razmišljanje i zaključivanje. Razgovor nije jednosmjeran put! Djeca se mora
7 pravila koja pomažu da budete bolji rodi...
Da li ste roditelji koji ne poštuju djetetov interes, oni koji sve za svoju djecu unaprijed isplaniraju i odrade?
100
Ne! Nećeš, ne trebaš! Naučite djecu gdje s...
Vi želite da se vaše dijete lijepo ponaša, a iako to nije uvijek očito, i djeca to žele! Zapravo, kada se disciplina pro...
4
Polazak djeteta u jaslice ili vrtić
Proces prilagodbe kod neke djece traje duže, kod neke kraće. U tom razdoblju će se i odgojitelji posebno truditi da se v...
3
Sretno đacima i pačićima!
Sretan polazak u školu svim školarcima! Sretno i predškolarcima i pačićima!
3


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:





Anketa

prozori
salmy

Ja udavis sa kucnim poslovima...ali me uzasno zanima cime perete prozore? Ja recimo operem sve super, sunce ih obasja oni mutni ko Vardar...gdje ja fulim...cistim stelexom i jelenskom...

vodom (60%)

stelexom (33%)

ne perem ih (8%)


Broj svih glasova: 242

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *