|      
Želiš odustati?
Prije nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa posljedicama tog čina.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj lični računar ćemo namjestiti cookie, koji će nam omogućiti, da te tokom takmičenja (10. - 14.06.2013.) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti nesmetano korištenje portala, bez prikazivanja Ringerajinih stabala odnosno kontrole uz desnu ivicu ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, a bodove će izgubiti i Ringeraja. Nažalost, odustajanjem gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Da l još želiš da odustaneš?

Škola!

Autor: Uredništvo Ringeraja.ba | 13.8.2012
image

Polazak u školu jedan je od prelomnih događaja u životu, kad završava jedno i počinje drugo razdoblje. Djeca prema školi obično imaju pozitivan stav i očekivanja, i u tome ih svakako treba podržavati.

Psihološki aspekt pripreme za školu

Polazak u školu jedan je od prelomnih događaja u životu, kad završava jedno i počinje drugo razdoblje. Djeca prema školi obično imaju pozitivan stav i očekivanja, i u tome ih svakako treba podržavati. Da bi takav stav zadržala i nakon prvih iskustava, važno je da se u školu upisuju dovoljno zrela i da raspolažu znanjima i vještinama potrebnim za uspješno nošenje sa školskim obavezama.
Djeca koja polaze neki oblik predškolskog vaspitanja (vrtić, igraonicu, malu školu), na sasvim prirodan način nauče mnoge važne vještine bitne za uspješan početak školovanja: u stanju su biti odvojeni od roditelja određeno vrijeme, znaju uspostaviti relativno uspješne i stabilne odnose s vršnjacima, izboriti se za sebe u uslovima grupe, komunicirati s drugim ljudima u koje stiču povjerenje, znaju se postaviti na odgovarajući način u različitim socijalnim situacijama i sl. Sve su to vrlo značajne vještine potrebne za uspješno snalaženje u složenim socijalnim odnosima.

Osim navedenih sposobnosti, koje bismo mogli svrstati u socijalne vještine, bitne su i određene uže sposobnosti iz područja spoznajnog razvoja na koje se onda nadovezuju vještine i znanja koja djeca kasnije uče u školi. To se prije svega odnosi na sposobnosti koje su u osnovi početnog pisanja i čitanja, a što je svakako najvažniji obrazovni segment na početku školovanja.

Grafomotoričke sposobnosti odgovorne su za "tehnički" aspekt pisanja, a perceptivne omogućavaju tačno uočavanje i interpretaciju uticaja iz okoline. Grafomotoričke sposobnosti uvježbavaju se aktivnostima koje zahtijevaju fine pokrete ruku, poput crtanja, slikanja, modeliranja i sl. Korisne su aktivnosti kod kojih se vježba držanje olovke, kontrola pritiska olovke, povlačenje crta različita oblika, dužine i smjera, precrtavanje različitih likova, ucrtavanje, opcrtavanje i sl.

Iako vrlo važne, grafomotoričke sposobnosti nisu dovoljne za uspješno savladavanje pisanja. Da bi djete uspješno pisalo rječi, mora razumjeti da se rječi sastoje od glasova, tj. usvojiti još jednu važnu vještinu: sposobnost glasovne analize i sinteze. Glasovna analiza odnosi se na sposobnost rastavljanja riječi na glasove od kojih se sastoji, a sinteza na sposobnost prepoznavanja riječi na temelju sekvencijskog nizanja glasova koji je sačinjavaju. Ta sposobnost uvježbava se postupno i kroz igru: npr. od djeteta se traži da navede kojim slovom (glasom) počinje neka riječ, da navede što više riječi koje počinju istim glasom, koje u sebi sadrže neki glas, koje završavaju nekim glasom, pa sve do toga da navede sve glasove koji sačinjavaju određenu riječ ili da prepozna riječ po pojedinim glasovima. U početku su to kratke riječi, a kasnije sve duže. Ponekad je dobro umjesto rastavljanja riječi na glasove uvježbavati rastavljanje riječi na slogove, što je djeci ritmički bliže i jasnije (npr. ži-ra-fa), pa tek poslije preći na rastavljanje riječi na pojedine glasove. Neka djeca imaju s tim više problema, i kod njih je potrebno više vježbe, a ponekad treba zatražiti i stručnu pomoć.
Dobro je djecu zainteresovati i za slova. Korisno je, iako nije nužno, da do polaska u školu dijete zna barem donekle pisati i čitati velika štampana slova. Naravno, neka djeca, koja su posebno zainteresovana, u tome će do početka nastave biti već prilično vješta.

Osnovne matematičke pojmove i operacije dobro je kroz igru uvježbati do stupnja da djete može uspješno baratati osnovnim pojmovima količine, procesom uspoređivanja, izjednačavanja, prebrojavanja elemenata, te da razumije logiku osnovnih računskih operacija (sabiranja i oduzimanja).

Različitim aktivnostima i kroz igru može se djelovati i na razvoj brojnih drugih sposobnosti koje su važne za kasnije uspješno snalaženje u školi. To se prije svega odnosi na različite perceptivne sposobnosti, poput tačnog uočavanja i prepoznavanja likova različitog stepena složenosti, uočavanja detalja, sličnosti i razlika među likovima, prepoznavanja i imenovanja boja, oblika, položaja u prostoru i sl.

Svaka komunikacija s djetetom, od razgovora pa do pričanja priča, u sebi sadrži mogućnost produbljivanja njegovih verbalnih vještina. Korisno je podsticati ga na namjerno pamćenje određenih verbalnih sadržaja, poput brojalica ili pjesmica, tražiti od djeteta da prepriča neki događaj ili priču, da pronalazi bitno i sl. Igrama koje su djetetu zanimljive moguće je podsticati koncentraciju i istrajnost u određenoj aktivnosti.

Prije polaska u školu dijete treba da savlada i određena praktična znanja, vještine i navike koje mu pomažu u svakodnevnom životu (samostalnost u brizi za sebe, snalaženje u okolini, vještine u ophođenju s drugima i sl.). Važno je i da bude prema svojim mogućnostima na odgovarajući način informisano o stvarnosti, što podrazumijeva određeni fond znanja o različitim pojavama u okolini, prirodnim procesima, ljudima, živim bićima, stvarima, ljudskim djelima i sl.

Posebno je važno podučiti ga snalaženju u saobraćaju. Stepen osamostaljivanja u saobraćaju treba uskladiti s djetetovim mogućnostima, ali i s objektivnim stanjem i mogućim opasnostima.

Za dijete je svakako korisno da upozna što više zanimljivosti iz svoje okoline, te da zajedno sa svojim najbližima aktivno učestvuje u svom životu. U uslovima stimulativne okoline i odgovarajućem socijalnom okruženju djeca, kao znatiželjna i aktivna bića, kroz aktivnosti i igru spontano usvajaju i uvježbavaju mnoge važne sposobnosti i vještine.
Namjerno i ciljano uvježbavanje pojedinih vještina i sposobnosti, kad je to potrebno, treba sprovoditi u skladu s djetetovim razvojnim mogućnostima, potrebama i željama, i svakako na način koji mu je zanimljiv i zabavan.

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:





Anketa

*Najlepse musko ime
samosvoja

ako mozete i komentar ili objasnjenje. . .

Milan (20%)

Robert (18%)

Tibor (25%)

Igor (19%)

Jandre (9%)

Bojan (10%)


Broj svih glasova: 80

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake