|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (09.05.-13.05.2016) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Spolni hormoni u potpomognutoj reprodukciji

Uredništvo Ringeraja.ba, 7.3.2012
Godine 1926., Bernhard Zondek i Selmar Aschheim dokazali su ulogu hormona u održavanju funkcije jajnika u prvom biološkom testu za koji su primili Nobelovu nagradu.

image
/11


Godine 1926., Bernhard Zondek i Selmar Aschheim dokazali su ulogu hormona u održavanju funkcije jajnika u prvom biološkom testu za koji su primili Nobelovu nagradu. Nakon što su implantirali tkivo humanog ovarija u mišica, mjerili su specifične učinke hormona jajnika na reproduktivnim organima životinja. Istraživanja u ginekološkoj endokrinologiji, novom znanstvenom i kliničkom području ginekologije, ubrzalo je otkriće radioimunokemijskih metoda 1960. godine koje su se zadržale u većini medicinsko-biokemijskih laboratorija do danas kao rutinske metode određivanja hormona.

Imunokemijske metode u osnovi koriste specifičnu imunološku reakciju prepoznavanja antigena (hormon) od strane prethodno proizvedenog antitijela. Ovisno o tome obilježava li se (radioaktivno, fluorometrijski ili enzimom) antigen ili antitijelo u reakcijskoj smjesi, razlikujemo kompetitivne i imunometrijske imunokemijske metode. Izmjerena fizikalna veličina za nepoznati uzorak uspoređuje se sa mjerenjima dobivenim na uzorcima standarda poznate koncentracije. Pri izradi krivulje ovisnosti fizikalne veličine i rastuće koncentracije hormona koriste se sekundarni (radni) standardi baždareni prema primarnim, internacionalnim standardima. Tako se rezultati određivanja hormona različitim metodama mogu međusobno uspoređivati. Za hormone glikoproteinske strukture i druge biomolekule koje dolaze u više izoformi i oblika u tjelesnim tekućinama (npr. biopolimeri, heparin), internacionalni standardi su definirani u biološkim testovima. Razina tih hormona, izmjerena u serumu ili urinu imunokemijskim testom, izražava se stoga najtočnije u jedinicama biološke aktivnosti (IU) a ne u masenim (g) ili količinskim (mol) jedinicama. Promjenu normalne dužine menstruacijskog ciklusa (24-32 dana) i njegove endokrine regulacije najčešće izazivaju hiperprolaktinemija, promjene frekvencije i amplitude skokovitog lučenja gonadoliberina (GnRH), hiperandrogenemija i poremećaji u funkciji žutog tijela.

Prolaktin je hormon adenohipofize u jednom polipeptidnom lancu od 198 aminokiselina (22.000 D). Produkciju i oslobađanje prolaktina stimuliraju serotonin i tireoidea-stimulirajući hormon (TSH), a inhibira dopamin. Hiperprolaktinemija može izazvati primarnu ili sekundarnu amenoreu, kratku luteinsku fazu menstruacijskog ciklusa i galaktoreu. Najčešći uzroci hiperprolaktinemije su neoplazme adenohipofize, hipotireoidizam i poremećaji u lučenju dopamina (stres, psihofarmaci). U endokrinoj dijagnostici hiperprolaktinemije određuje se razina prolaktina u serumu, a u diferencijalnoj dijagnostici razine trijodtironina (T3), tiroksina (T4) i TSH, te razine estradiola (E2) i progesterona (P4) ako je hiperprolaktinemija blaže izražena. Vrlo visoke razine prolaktina u serumu (nekoliko puta veće od dozvoljenog referentnog intervala) upućuju na prolaktinom.

Androgeni se u žena stvaraju i metaboliziraju u tri odjeljka: jajnik (testosteron (T) i androstendion (A)), kora nadbubrežne žlijezde (A i dehidroepiandrosteron-sulfat (DHEA-S)) i periferija (koža i masno tkivo: dihidrotestosteron (DHT) i 3a-androstendiol glukuronid (3adiolG)). U 10% žena reproduktivne dobi, hiperandrogenemiju prati razvijeni oblik sindroma policističnih ovarija (PCO), a u 70% slučajeva viška androgena postoje tragovi hirzutizma i akni. U endokrinoj dijagnostici hiperandrogenemije određuju se androgeni u serumu i razina globulina koji veže spolne hormone (SHBG) jer produkcija androgena može biti normalna, ali zbog smanjenog stvaranja proteina plazme u jetri, više od 1% steroidnog hormona može biti u slobodnom, djelotvornom obliku.


Insuficijentna gametogena i steroidogena funkcija jajnika može biti primarna ili sekundarna (menopauza). Najosjetljiviji endokrini biljezi primarne ili sekundarne amenoreje su izrazito snižena razina estradiola, te uslijed mehanizma negativne povratne sprege, povišena razina folikul-stimulirajućeg hormona (FSH). U mnogih je metaboličkih endokrinih bolesti u žena reproduktivne dobi indicirano istražiti njihov utjecaj na funkciju ovarija i plodnost. U hipotireoidizmu zbog visokih razina TSH dolazi do stimulacije stvaranja i oslobađanja prolaktina, te poremećaja u menstruacijskom ciklusu. Stanice jajnog folikula sadrže receptore za inzulin. Nedostatak ovog hormona u šećernoj bolesti putem direktnih i indirektnih učinaka izaziva neplodnost. U pretilih žena zbog povećane aktivnosti adrenalne žlijezde (­ razina androgena), te dodatne aromatizacije androgena u masnom tkivu (­ razina estrogena i ¯ razina FSH) dolazi do nepravilnosti u menstruacijskom ciklusu. Promjene u amplitudi i frekvenciji skokovitog izlučivanja GnRH iz neurona hipotalamusa zbog stresa, bolesti središnjeg živčanog sustava, uzimanja lijekova ili naglog gubitka tjelesne težine uzrokuju značajno sniženu razinu FSH, hormona luteinizacije (LH) i estradiola tokom menstruacijskog ciklusa.

Zbog nedjeljivosti gametogenih i steroidogenih događaja unutar jajnog folikula, u kasnoj folikulinskoj fazi prirodnog ciklusa razina estradiola u serumu korelira s promjerom Graafovog folikula i zrelošću oocite sve do ovulacije. U induciranom menstruacijskom ciklusu tokom potpomognute prokreacije, zbog više od jednog tercijarnog folikula, razina serumskog estradiola znakovito premašuje onu u prirodnom. Značajnost određivanja estradiola tokom stimulacije multiple folikulogeneze je u vremenskom programiranju indukcije ovulacije obzirom na optimalnu zrelost folikula i jajne stanice (razina serumskog estradiola po svakom folikulu >15 mm u promjeru mora biti ³1,3 nmol/L), prevenciji hiperstimulacije i predviđanju uspjeha izvantjelesne oplodnje. Razine serumskog estradiola pred ovulaciju ovisno o različitim kombinacijama lijekova u indukciji multiple folikulogeneze prikazuje slika 3. U primjeni metoda potpomognute reprodukcije indicirano je dva tjedna nakon postupka odrediti razinu biljega začeća, jer je rizik komplikacija u trudnoći nakon asistiranog zanošenja veći u odnosu na prirodno. U tu svrhu se najčešće određuje razina korionskog gonadotropina (hCG) u serumu pacijentice. Korionski gonadotropin je glikoprotein građen od dvije nekovalentno vezane podjedinice (a i b) i nespecifično dodanog ugljikohidratnog dijela. Postoji izrazita homologija u primarnoj strukturi hCG molekule i drugih glikoproteinskih hormona: FSH, LH i TSH. Specifičnost imunokemijske metode je svojstvo antitijela da veže 100% ciljanih molekula hormona, a <10% količine biomolekula srodne građe. Na primjeru korionskog gonadotropina to su monoklonska antitijela specifična za 32 aminokiseline u b lancu koje ga razlikuju od molekule LH. To znači da je u uzorcima s niskom razinom korionskog gonadotropina i visokom razinom hormona luteinizacije vjerojatnost lažno-pozitivnog rezultata testa na trudnoću zanemariva. Korionski gonadotropin dospijeva u majčin krvotok još za vrijeme implantacije zametka, pa je idealan biljeg rane trudnoće. Uspjeh detekcije ovisi o osjetljivosti imunokemijske metode određivanja hormona (najniža koncentracija hormona koja se može pouzdano metodom razlikovati od kontrolnog negativnog uzorka). Testovi na trudnoću (kvalitativni testovi) koji se koriste imunokemijskim principom osjećaju pouzdano već od 25 do 50 kIJ/L hCG-a, što daje pozitivan rezultat u slučaju trudnoće još dok žena očekuje menstruaciju. Navedena osjetljivost je dostatna za rano otkrivanje trudnoće nakon postupaka asistirane reprodukcije.

Za www.beta .hr - Zavod za kliničku biokemiju i biologiju reprodukcije, Klinika za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Začeće
Što se sve mora dogoditi da bi dobili dijete?
3
Novi dan nova nafaka!
Nafaka, Menopur i inseminacija br. 3 ...Piše nam Leva
3
Preimplantacijska genetska dijagnostika-PGD
PGD je metoda kojom se radi genetska analiza embrija prije transfera u matericu.
3
Ispitivanje steriliteta kod muškaraca
Do nedavno je postojalo mišljenje da je za nemogućnost začeća krivica isključivo bila na ženi. Muškarac je izuziman iz t...
3


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:





image
M kao Mama
Sigurno ću je još dugo koristiti!
Nekada se desi da mi se koža počne listati i perutati od suhoće. Krenula sam lice mazati CortinaT-om, prvo uvečer, a onda i ujutro. Vjeruj te mi bez imalo lažne skromosti i nekog lickanja, ova krema je meni do sada najbolja.  Više >>
image

Anketa

prijateljstvo
new mama

Da li se druzite privatno da nekom forumasicom???

Da (57%)

Ne (37%)

Napisi komentar...... (6%)


Broj svih glasova: 121

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *