/11 /11

Uzroci anemije su razni, od nutritivnih i deficitarnih (nedostatak željeza, folne kiseline, vitamina B₁₂) do infektivnih (probavnih). Jedna od najčešćih deficitarnih anemija jest ona uzrokovana nedostatkom željeza.

Najčešći razlozi nedostatka željeza jesu nedovoljan unos željeza prehranom, smanjena apsorpcija željeza, povećane potrebe za željezom i hronična krvarenja. Nedostatak željeza može izazvati sideropeniju i anemiju. Sideropenija podrazumijeva nedostatak zalihe željeza u mišićima i jetri, a anemija znači smanjenu količinu željeza, odnosno hemoglobina u krvi, za čiju je najmanju koncentraciju kod djece do pet godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odredila 110 g/L.

Zdrava novorođenčad, rođena u porodnom terminu, normalne porodiljne tjelesne težine rađaju se sa zalihama željeza dovoljnim za rast i razvoj tokom prvih pet do šest mjeseci života. U tom razdoblju novorođenčad trebaju malu, gotovo zanemarivu količinu egzogenog željeza, što objašnjava relativno malen udio željeza u majčinom mlijeku.

Tokom drugih šest mjeseci dojenačke potrebe za željezom značajno se povećavaju. U toj dobi potrebna količina željeza po kilogramu tjelesne težine djeteta veća je nego u bilo kojem drugom razdoblju njegovog života: 0,1 mg/kg tjelesne težine. To je vrijeme kada se započinje s dohranom i uvođenjem namirnica bogatih željezom.

Odabir i kombinacija namirnica te oblik željeza koji namirnica sadrži utiču na apsorpciju željeza u organizam. Gotovo 25% hem željeza, sadržanog isključivo u mesu, peradi i ribi, apsorbira se u organizam, što je značajno više od apsorpcije ne-hem željeza (5–15%), kojim su bogate namirnice i životinjskog i biljnog porijekla (lisnato povrće, žitarice), a čiju apsorpciju pomaže askorbinska kiselina, poznatija kao vitamin C.

Mnoge namirnice u svom sastavu sadrže tvari koje čvrsto vežu željezo te na taj način usporavaju i onemogućuju njegovu apsorpciju, to su npr. fitati, prisutni u cjelovitim žitaricama i soji, kalcij i fosfor iz mlijeka te fenolni spojevi u čaju, kakau i kafi. Prerano (prije 9. do 10. mjeseca života) uvođenje kravljeg mlijeka u prehranu dojenčeta može izazvati mikroskopska krvarenja u probavnom sistemu i na taj način anemiju. Kravlje mlijeko loš je izvor željeza i zato se kao glavni napitak preporučuje majčino mlijeko ili, ako to nije moguće, adaptirano dojenačko mlijeko.

Prilikom pripreme jela na umu se mora imati kombinacija namirnica i količina koju dijete može pojesti. Budući da dojenčad i djeca imaju velike potrebe za željezom, a konzumiraju količinski manje obroke, preporučuje se namirnice bogatije željezom (meso i povrće) konzumirati uz namirnice bogate vitaminom C (voće i prirodni voćni sokovi, povrće) te izbjegavati njihovu kombinaciju s namirnicama koje onemogućuju apsorpciju željeza.

Iako je prehranom gotovo nemoguće unijeti prekomjernu količinu željeza u organizam, nekontrolirana suplementacija često zna biti uzrok toga. Prekomjerna količina željeza u organizmu može imati teške posljedice na zdravlje, kao što je negativan učinak na apsorpciju drugih minerala (cink, bakar).

Evropsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) predložilo je mjere prevencije nedostatka željeza kod dojenčadi i male djece koje uključuju dojenje ili, ako to nije moguće, upotrebu adaptiranog dojenačkog mlijeka, uvođenje kravljeg mlijeka nakon prve godine života te konzumaciju namirnica bogatih željezom.

Tena Niseteo, dipl. inž. preh. tehn.
nutricionistica/dijetetičarka