dzeny_2103
|
Znaci nedostatka magnezija Količina tako važnoga elementa, kao što je magnezij, u tijelu se planirano uravnava. Ako ga počne nedostajati u ćelijama, tijelo ga nadomještava iz vlastitih rezervi - iz kostiju i jetre. Ako su gubici veći od zamjene, pojavljuju se znaci nedostatka. Teški nedostatak pokazuje se tad, kad tijelo Mg nije više sposobno nadomještati iz vlastitih rezervi. Nedostatak magnezija često prati nedostatak kalija i fosfata, u težim primjerima i kalcija. Teži primjeri nedostatka magnezija su rijetki.
Opći znaci: Zatvorenost, gubitak apetita, opći loši osjećaj, umor, brzo umaranje, mišićni grčevi, žmarci, razdražljivost, ometano spavanje, glavobolja, slabija koncetracija i psihičke promjene.
Neurološki simptomi - Apatija, depresija, ometano sjećanje i koncetracija
- Teži nedostatci - razvije se zbunjenost, halucinacije, paranoidne ideje i čak koma
Neuromuskularni simptomi - Mišićne fascikulacije (grčevi), zvonjava u ušima
- Teži nedostatak pokrene titranje, mišićne grčeve, mišićnu slabost, ataksiju nistagmusa i tetaniju
Gastrointestinalni simptomi - Nedostatak apetita, bolovi u stomaku, proljev ili zatvor
Kardiovaskularni simptomi - Supraventrikularne tahikardne smetnje srčanog ritma, ventrikularne ekstrasistole, ventrikularne tahikardije ili čak fibrilacija ventrikla kod težih nedostatak
Šta može biti uzrokom nedostatka Mg-a? Naša prehrana sadrži manje magnezija nego nekad. Ako nema raloga za bolest, najveći krivac su nedostatak slabe prehrambene navike. U svakodnevnom jelovniku je obično premalo namirnica, koje sadrže dovoljno magnezija, kao što je npr. badem, sojino brašno, prženi kikiriki, mohune, kakao, lješnjaci, orasi ... Ljudi im se namjerno izbjegavaju zbog dijeta. Savremena proizvodnja hrane na zemlji, koja je umjetno đubrena sa kalijevim i azotnim đubrivima, iscrpljuje zemlju, u kojoj počne nedostajati magnezija; i tako ga je uvijek manje i u namirnicama. Pored toga pokupi savremena proizvodnja šećera, žita i soli iz namirnica više od 80 posto magnezija i drugih oligoelemenata. Kod kuhanja izgubimo 38 do 67 posto, kod zamrzavanja do 38 posto, kod rafiniranja do 99 posto magnezija. Uopćeno nedostatak Mg-a možemo pratiti i na područjima, na kojima je već sastav tla siromašan sa magnezijem i tako ga je u pitkoj vodi i hrani manje.
Uzroci za nedostatak magnezija: - Mršavljenje sa jednoličnom prehranom
- Premasna hrana
- Nepravilna prehrana (mnogo šećera i namirnica iz bijeloga brašna, mnogo kuhane i pečene hrane)
- Hrana, veoma bogata sa kalcijem, odn. nedostatak vitamina B1, B2 in B6
- Alkoholizam, pušenje, hranjenje sa sondama i infuzijama (duže vrijeme)
- Nedovoljna resorpcija magnezija ili pretjeran gubitak magnezija kod resekcije crijeva, upotrebi sredstava za čišćenje i upalnih crijevnih oboljenja sa diarejom (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis)
- Endokrini uzroci su šećerna bolest, neke bolesti štitnjače i paratireoidne žlijezde, bolesti bubrega i nadbubrežne žlijezde
- Uzimanje diuretika i nekih antibiotika
- Ekstremni sport, trudnoća, dojenje,
- Stresne situacije
Magnezij su znanstvenici nazvali antistresni mineral i balzam za živce i mišiće. - Magnezij je važan dio u molekuli klorofila tako i željezo u molekuli hemoglobina. Dnevna potreba našega tijela za magnezijem iznosi 12,3 do 20,6 mmol (300 do 500 mg). Tijelo iz hrane apsorbuje 24 do 75 posto Mg-a, u zavisnosti od količine Mg-a u tijelu i vrste hrane. Kad nedostaje crpi ga više.
- Magnezij je među intracelularnim mineralima po važnosti odmah nakon kalija.
- Tijelo odraslog čovjeka sadrži cca 864 do 1152 mmol (21 do 28 g) magnezija oko 60 posto svega Mg-a je u tijelu deponirano u kostima. Magnezij je sastavni dio krvne plazme. Nađemo ga u skeletnim mišićima, u srčanom mišiću, u živčanom sistemu i veoma mnogo u jetri. Oko 80 posto serumskog magnezija je ijonizirano i raspršeno, ostatak je vezan sa bjelančevinama.
- Magnezij omogućuje više od 300 različitih životno važnih funkcija u organizmu. Uravnotežuje cjelokupni živčani i mišićni sistem. Omogućuje normalan prenos impulsa po živčanim vlaknima.
- Veoma je bitan katalizator mnogih enzimskih sistema.
- Bez Mg-a nije moguća prerada ugljikovih hidrata, bjelančevina i masti.
- Stabilizira trombocite (spriječava njihovo sljepljivanje). Zaštitni je faktor protiv tromboze.
- Preventivno djeluje protiv srčanog infarkta (snizuje količinu masti u krvi), spriječava smetnje srčanog ritma i ojačava srčani mišić.
- Spriječava stvaranje bubrežnog kamenca.
- Smanjuje toksičnost raznovrstnih elemenata u jetri i ubrzava regeneraciju jetre.
- Ugodno utiče na gušteraču i izlučivanje njenih sokova.
- Djeluje kao sredstvo za prirodno uravnoteženje probave, zato je koristan kod zatvora.
- Posebnu ulogu ima u ginekologiji i porodništvu, jer može doći do preranog poroda i zbog nedostatka magnezija. Upotrebljava se za liječenje nekih komplikacija kod trudnoće i poroda.
- Utiče na plodnost muškaraca, jer je jedini između važnijih elemenata u glavi spermija. Kada je kod njih ometana prerada magnezija ili ga je premalo, da se njihov pogon zaustavi. Jednostavno umrtve.
Zbog modernog života, koji nas ugrožava sa opasnim plinovima, ozonom, cigaretnim dimom te konzerviranom i rafiniranom prehranom, treba pomenuti još antioksidacijsko djelovanje magnezija, koji štiti ćelije od povreda. Brojni elementi se mogu u tijelu preobraziti u opasne slobodne radikale, male molekule, koje kvare ćelije. Zdravo tijelo raspolaže sa brojnim sigurnostnim mehanizmima, ali ga česti nastanci ranog raka, bolesti srca i krvotoka te degenerativnih bolesti uvjerava, da ne radi uvijek tako, kao što bi željeli. Tijelo treba magnezij i većinu drugih minerala i vitamina svaki dan. Sa magnezijem je rastrošno, jer ga crijevo usrče iz konzumirane hrane samo djelomično, obično ne više od 30 posto, preostatak se izluči sa izmetom. Za tačniju regulaciju brine bubrezi, koji ga izlučuju u urin. Stručnjaci su sa istraživanjima ustanovili, da danas od nedostatka magnezija pate i zdrave osobe. Više od očitog nedostatka susrećemo se sa skrivenim, i to približno 15-postotnim preniskim dnevnim unosom. Analize u Njemačkoj su pokazale, da ima 40 posto stanovništva iznad 18 godina nedostatak Mg-a i 85 posto bolesnika, koji su preboljeli srčani infarkt. U Francuskoj je takvoga stanovništva u dobi iznad 18 godina, više od 25 posto. Podataka za Sloveniju na žalost nema. Kako možemo spriječiti nedostatak Mg-a?
Na dan trebamo između 300 i 500 mg Mg-a, što znači, da je dovoljno, ako popijemo tri do četiri čaše mineralne vode Donat Mg dnevno. Pijemo je sobne temperature i prije jela. Magnezij se bolje apsorbuje, ako se ne miješa sa hranom, zato Donata Mg ne pijemo tokom jela ili odmah nakon jela. Sadržaj Mg-a u namirnicama (mg Mg/100 g) VOĆE jabuka 4 breskve 7 jagode 11 maline 18 narandže 11 banane 29 šljive 6 grožđice 35 MESO, RIBE piletina, bijelo meso 29 teletina 25 šunka 22 sardele 31 pastrva 27 sardine u ulju 52 MLIJEČNI PROIZVODI sviježe mlijeko 14 vrhnje 10 sirevi (prosječno) 32 kondenzirano mlijeko (10 % m.) 35 POVRĆE (kuhano) grah 47 grašak, krompir 27 celer 26 paradajz, kupus 12 mahune 25 sojino brašno 260 prokule 24 radič, luk 15 ŽITARICE punozrnati kruh 150 bijeli kruh, riža 30 kuruza 120 pšenične klice 246 zobene pahuljice 145 tjestenine 35 RAZNO jaja 12 kakao prah 420 šampinjoni 16 mliječna čokolada 23 Alge (suhe) 2500 tikvice (pržene) 543 kikiriki 175 orasi, lješnjaci 134 kvas 59 med 6
|
Odštampaj
