/11 /11

Ako se razboli, djetetu je potrebno olakšati bolest i spriječiti moguće daljnje komplikacije do kojih dolazi ako se ono ne liječi pravodobno i na odgovarajuć način.

1. Pretjerana zaštita je štetna

Odrastanje pod “staklenim zvonom” i smanjivanje mogućnosti zaraze često završava djetetovom izolacijom iz prirodne okoline, što nije preporučljivo. Dijete možda neće biti toliko bolesno, ali će možda biti povučeno i sramežljivo i teže će se suprotstavljati mikrobima. Znanstvenici su primjetili da djeca koja do svoje šeste i sedme godine vrijeme uglavnom provode kod kuće češće obolijevaju od ostalih učenika koji su pohađali vrtić. Ipak, postoje situacije kad odlazak u vrtić i nije najbolje rješenje. Evo tipičnog primjera: u obitelji koja već ima trogodišnje dijete dobili su bebu. Uskoro starije dijete pošalju u vrtić. Trogodišnje dijete ubrzo će “pokupiti” neku bolest i to za njega neće biti loše jer je organizam pripremljen. Problem je u tome što mališan može prenijeti mikrobe na novorođenče staro tek nekoliko tjedana. Dojenče će tu bolest podnijeti nekoliko puta teže od vrtićkog djeteta. Još nije u stanju iskašljati slinu, okrenuti se na drugi bok radi lakšeg disanja niti smije konzumirati neke lijekove. Zato pričekajte da novorođenče navrši godinu dana i tek tada ponovno odvedite starije dijete u vrtić.

2. Zarazite se smijehom!

Ako dijete voli biti u društvu druge djece, lakše će preboljeti bolest, ona će kraće trajati i manje će obolijevati uopće. A dijete koje su zastrašivali rečenicama: “Ako budeš zločest, vodimo te u vrtić”, izloženo je stalnom stresu i podložnije bolestima. Svaka bolest kod njega može poprimiti puno ozbiljniji karakter, a oporavak će biti dulji. Psihološko stanje djeteta utječe na njegov organizam. Ako je dijete veselo i vedro (što svojim primjerom najbolje mogu na njega prenijeti roditelji), organizam luči hormon sreće serotonin, koji dijete održava dobro raspoloženim i optimističnim. Optimizam povoljno djeluje na imunološki sustav svakog čovjeka zbog čega su optimisti zdraviji, sretniji i dugovječniji.

3. Naviknite dijete na redovitu fizičku aktivnost, vježbanje i pravilno disanje

Istrenirani organizam koji redovito vježba i održava kondiciju na zadovoljavajućoj razini, lakše podnosi bolesti. Ako je moguće, odvodite dijete na bazen, jer je plivanje vrlo zdrav oblik rekreacije.

Naviknite dijete da više vremena provodi vani, na zraku, umjesto na zatvorenom. Vikendima organizirajte izlete na koje ćete ponijeti razne sportske rekvizite i dobro se zabaviti. Idealno je ako dijete ima bar jedan sport kojim se može redovito baviti i steći naviku stalne fizičke aktivnosti.

4. Dječje bolesti promatrajte s više razumijevanja i smirenosti

Ako je bolest blaga i bez većih ko-mplikacija, pokušajte je izliječiti prirodnim načinom. Izbjegavajte antibiotike i dajte organizmu priliku da se sam izbori za zdravlje. To će mu pomoći da sljedeći put također lakše pobjedi istu ili sličnu bolest. Roditelji često paničare kad im dijete dobije povišenu temperaturu, no ako je dijete dobro podnosi, to će mu stanje dodatno pomoći ojačati imunitet. Obično se ne prepisuju lijekovi za snižavanje temperature ako živa u toplomjeru ne prelazi 38 ºC. Ako je temperatura viša od 38 ºC, pri čemu dijete osjeća mučninu ili ima glavobolju, tad je treba snižavati. Ako mališan ima zdrav i snažan imunitet, to je sasvim dovoljno da se tijelo samo izbori za zdravlje. Nemojte misliti da ste zbog ovakvog stava ravnodušan roditelj. Naprotiv, dijete koje inače ima zdrav imunitet svaki put kad uspješno preboli bolest postaje zdravije i snažnije.

5. Neka dijete odrasta u čistoći, ali ne i u sterilnim uvjetima

Dijete koje živi u prečistom prostoru postaje osjetljivije na bolesti. Razlog tome je nemogućnost izgradnje imuniteta koji se jača tako što je pomalo izložen prljavštini i bacilima protiv kojih se onda polako sve bolje uspijeva boriti. Dijete stoga ne treba piti isključivo prokuhanu vodu niti ga trebamo umivati protubakterijskim sapunima. Nasreću se u našim stanovima ionako ne skrivaju klice nekih teških bolesti, a ostale klice koje žive oko nas, na našem tijelu ili čak u nama tu su već milijunima godina i kontakt s njima čovjeku ne šteti.

6. Umjereno koristite preparate koji jačaju imunitet

Preparati biljnog podrijetla mogu biti vrlo korisni uzimaju li se povremeno. Ehinacea je jedna od najpoznatijih biljaka za pojačavanje imuniteta i protiv prehlade. Uništava mikrobe u tijelu i ujedno jača imunološki sustav. Njezina učinkovitost posebice dolazi do izražaja ako se uzme kod prvih znakova bolesti. Tada ehinacea ublažava simptome i skraćuje trajanje infekcije. Preparate na biljnoj bazi i dodatke prehrani u obliku multivitaminskih preparata djetetu treba davati uz konzultaciju s liječnikom ili ljekarnikom.

7. Birajte uravnoteženu prehranu bogatu vitaminima i mineralima

Jedan od najprirodnijih načina da osnažite djetetov imunitet je kroz uravnoteženu prehranu koja obiluje voćem i povrćem. Sljedeće tvari smatraju se najkorisnijima za jačanje imuniteta:

• Vitamin C je ima jako antioksidativnog djelovanje. Nalazi se u šumskom voću, citrusima, kiviju, papaji, šipku, višnji, crnom ribizu, lisnatom povrću, kupusu, krumpiru, rajčici, paprici…

• Vitamin E potiče nastajanje stanica koje uništavaju mikrobe i stanice raka. Namirnice bogate tim vitaminom su biljna ulja, cjelovite žitarice, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi i sjemenke, pšenične klice…

• Karotenoidi posjeduju snažna antioksidativna i antikancerogena svojstva, a među njima je najvažniji beta-karoten. Ima ih u žutom, zelenom i crvenom voću i povrću.

• Bioflavonoidi brane tijelo od onečišćivača okoliša te pozitivno utječu na krvožilni sustav. Ima ih u voću i povrću (tamno obojeno voće – grožđe, borovnica, kupina; citrusno voće, jabuke, čaj, soja, crveni luk, i brokula)…

• Cink je među važnijima za obranu organizma, no u kontroliranim količinama. Nalazi se u tofuu, orašastim plodovima, grahu, kamenicama, rakovima, teletini, puretini…

• Češnjak stimulira imunološki sustav jer djeluje kao antioksidans.

• Selen je prijeko potreban za rad imunološkog sustava. Možemo ga naći u mesu, plodovima mora, integralnoj riži, svježem siru…

• Omega-3 masne kiseline koriste i krvožilnom i imunološkom sustavu. Dobar izvor je riba (tuna, losos, sardine…), ulje sjemenki lana, sjemenke gorčice, sjemenke bundeve, orahovo ulje, zeleno lisnato povrće, žitarice, spirulina…

• Med je dobar prirodni imunostimulator. Propolis, cvjetni prah i matična mliječ sadržavaju pregršt vitamina, minerala i aminokiselina koji djeluju stimulativno na organizam. Ako dijete nije alergično na pčelinje proizvode i med mu je ukusan, neka ga uvijek bude u domu prevencije radi.

• Đumbir je odličan za podizanje imuniteta i sprečavanje prehlade. Možete ga koristiti kao začin koji dodajete jelima ili nascjeckati svježeg korijena uz ostalo povrće koje dodajete u juhu ili varivo.

Što oslabljuje imunitet?

Određene namirnice te utjecaji iz okoliša mogu naškoditi imunološkom sustavu. Pripazite na:

• prevelik unos šećera

• hranu bogata konzervansima i aditivima

• pretilost

• manjak tjelesne aktivnosti

• previše masnoća, osobito životinjskoga podrijetla
• U starije djece imunitet također može biti narušen. Primjerice, prečesto uzimanje antibiotika može izazvati poremećaj crijevne flore ili flore dišnih putova. Tada loše bakterije brojčano nadvladaju dobre bakterije koje štite naš organizam. U tom su slučaju infekcije česte i uporne.