/11 /11

Radi se relativno nepoznatoj i novoj bolesti kod nas, odnosno o akutnoj virusnoj infekciji usne šupljine, dlanova  i stopala, na kojima se javlja osip s mjehurićima. Postoji još niz drugih simptoma koji se javljaju i s drugim virusnim infekcijama kao što je povišena temperatura, bol u grlu, malaksalost, probavni problemi, no upravo je osip onaj po kojemu možete prepoznati problem.

Zbog regije koju napada, koksaki virus (tip A) često se zove i bolest šaka, stopala i usta, a može izazvati i konjuktivitis. Za razliku od njega, tip B najčešće uzrokuje pleurodiniju (plućni simptomi, groznica, bol u trbuhu, glavobolja).

Oba ova tipa virusa mogu da izazovu čak i meningitis, miokarditis i perikarditis.

Ovaj period inkubacije traje jedan-dva dana. Zapaljenske zone u ustima se razvijaju za dan-dva nakon inicijalne groznice i prerastaju u plikove koji često ulcerišu (gnoje).

Većina ljudi sa ovom infekcijom, a to su najčešće djeca do deset godina starosti, razvijaju raš (osip), koji svrbi na dlanovima i tabanima. Mogu biti zahvaćeni i drugi delovi tjela, recimo, zadnjica i genitalni organi.

Navedeni simptomi obično traju sedam do deset dana nakon čega se bolesnik kompletno oporavlja. Bolesnik je najzarazniji prvih sedam dana nakon pojave simptoma, jer se virus izlučuje iz organizma tjelesnim tečnostima i fecesom, tako da je osoba zarazna i nekoliko nedjelja po prestanku simptoma.

Infekcija najčešće nastaje feko-oralnom kontaminacijom, odnosno kapljičnim putem od zaraženih individua. Zaraza može da se širi preko predmeta kao što su igračke, posuđe, pelene ili slično.

Nema pravila što se tiče godišta pacijenata, ali su djeca ipak najčešće zaražena ovim virusom. Infektivni virus može se naći u fecesu, pljuvački, tečnosti iz plikova i u sekretu iz nosa.

Ukoliko dođe do infekcije trudnice, ona može da se prenese i na plod i ošteti ga. Dijagnoza se uglavnom postavlja na osnovu kliničkog iskustva - tipični simptomi (bolni plikovi na šakama, stopalima i ustima kod deteta sa groznicom) upućuju na ovu infekciju.

S obzirom na veliku učestalost infekcije i najčešće blag klinički tok najčešće se dijagnostika završava na ovom stadijumu kao i za većinu drugih virusnih infekcija.

U svakom slučaju, mogu se uraditi i testovi specifični za ovaj tip virusa, ali su oni skupi i obično je potrebno da se uzorci pošalju u ustanove specijalizovane za ovu vrstu dijagnostike.

Testiranje traje najmanje dvije nedjelje, pa je kad se potvrdi postojanje ove infekcije, inficirani već izašao iz najzaraznijeg perioda.  Za liječenje ovog virusa ne postoji specifična terapija.

Najčešće se primjenjuje simptomatska terapija - analgetici, antipiretici, kao i rastvori za ispiranje usta ako postoje plikovi. Preporučuje se i što veći unos tečnosti radi sprječavanja dehidratacije, kao i upotreba vitamina C.

Kisele sokove ukoliko postoje ranice u ustima treba izbjegavati. Trenutno ne postoji antivirusna vakcina. Izuzetno rijetke komplikacije ove infekcije u vidu zahvatanja srca ili mozga zahtevaju bolničko liječenje.

Napada srce

Dr Lazar Angelkov, kardiolog, kaže da koksaki najčešće napada srce, i izaziva miokarditis, odnosno zapaljenje srčanog mišića.

"Ako nađe povoljno tle, koksaki izaziva imunološku reakciju koja dovodi do zapaljenja. Ono može da se razvije kod nekog za mjesec, a kod drugih i šest mjeseci poslije ulaska virusa u tijelo.

Simptomi zapaljenja su aritmija, slabost, malaksalost. Dr Angelkov kaže da nema pravila kod koga će se bolest razviti. "Srčani bolesnici u ovom slučaju nisu u većem riziku od obolijevanja.“

Od miokarditisa mogu da obole i oni koji su prethodno bili potpuno zdravi. Bolest, ako se blagovremeno ne prepozna i ne liječi, može, čak, u nekim slučajevima da izazove i smrt.

**** Na Ringeraji ****

• Još mnogo zanimljivih tekstova o vašoj dječici pročitajte ovdje >>>KLIK<<<
• Da bi ste pratili razvoj vaše bebice možete ako se prijavite i svakog ponedjeljka primate mailing kalendara razvoja djeteta
• Ako želite diskutovati sa mamama dječice možete ovdje >>>KLIK<<<

PRATITE  NAS I NA INSTAGRAMU!

@ringeraja_ba