/11 /11

Za aktuelne sadržaje i vijesti iz svijeta roditeljstva i trudnoće odaberite Ringeraju kao svoj omiljeni izvor na Google-u.

Postavi

 Kao životni zadatak prihvaća i ostvaruje ulogu majke, kao i činjenicu da je vrlo dubokim sponama vezana za svog supružnika, oca djeteta.

Upravo iz gore navedenog razloga, tih novih životnih ‘zadataka’, u psihoterapeutskom radu sa ženom u postporođajnoj krizi nastoji se ispitati da li je problematična uloga majčinstva, ili je porodilja/majka odojčeta nesvjesno duboko nezadovoljna svojim partnerom. Iz ovih razloga, te nove duboke dvostruke povezanosti, ona je prestrašena, obeshrabrena pred životom. Ovo je rezultiralo nesvjesnom psihološkom regresijom, te se ispoljila psihološka kriza. Na sesijama se obrađuje dati materijal i radi na korigiranju ‘iskrivljene’, nesvjesne predodžbe o majčinstvu, ili se radi na uspostavljanju kvalitetnog parterskog odnosa sa suprugom.

Naravno da je porođaj, koliko i svečan i poseban čin i stres u psihofizičkom smislu za osobe koje posjeduju predispoziciju za depresivnu, fobičnu ili psihotičnu dekompenzaciju, te se iste mogu iste doživjeti nevezano za gore navedene uzročnike. U tim okolnostima i tretman je drugačiji. Istovremeno, u anamnestičkim podacima dobit ćemo informacije da su se ovakve dekompenzacije zbivale i ranije, nevezano za majčinstvo. No, svakako je potrebno ispitati koje su to bile okolnosti jer se nerijetko ukaže da su nekvalitetne interpersonalne relacije, odnosno loš imago o samoj sebi, bile precipitirajući faktor za izbijanje psihopatološke simptomatologije ranije, te i u postporođajnom razdoblju.

Tretman postporođajnih dekompenzacija urgentan je i zahtjevan. Vrlo često nužno je ordinirati medikamentoznu terapiju (posebno kada se ustanovi psihotična klinička slika), kao i obezbijediti psihološku podršku jer sem ugroženosti svježe porodilje pati i novorođenče kako je majka centralna ličnost za optimalan razvoj djeteta počevši od njegovog dolaska na svijet.

Izvor: drsandic.net