|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Stidljivost se pobjeđuje u djetinjstvu

Uredništvo Ringeraja, 4.6.2021
Neki roditelji od svoje djece zahtjevaju stvari koje su daleko iznad njihovih mogućnosti. Ovakvim svojim ponašanjem kod djeteta izazivaju osjećaj da će svaki put kada započne neku aktivnost doživjeti neuspjeh.

image
/11


Ideja o neuspjehu i misao o mogućem pritisku koji će roditelji vršiti nakon tog neuspjeha izaziva kod djeteta osjećaj koji može da dovede do bunta protiv roditelja, ili ako se dijete povuče, do pojave stida, savjetuje Ljiljana Filipović porodični psihoterapeut.


Vaše dijete je kod kuće slobodno i veselo, ali u društvu lako pocrveni i krije se iza vas. Dok su sasvim mali to djeluje simpatično, ali kasnije stidljivost može da preraste u ozbiljan problem. Stidljivost se u ponašanju djeteta primjećuje kroz nedostatak hrabrosti i oklijevanje da nešto izgovori ili učini u novim situacijama. Dijete koje se stidi ima unutrašnji doživljaj da ga okolina ne prihvata, što u njemu intenzivira osećanje nelagodnosti. Ponašanje stidljivog djeteta se mjenja, ono se povlači i postaje pasivno u želji da izbjegne neprijatnost. Adekvatne reakcije roditelja na pojavu ovog osjećanja zavise od same situacije i senzibiliteta djeteta. Ispravan pristup može da spriječi nastanak tjelesnog poremećaja u vidu crvenjenja, blagih govornih smetnji do mucanja i depresije.

 

Pročitaj još! >> PRJATELJSTVO


Kako kaže Ljiljana Filipović, porodični psihoterapeut, stidljivost treba posmatrati kao naučenu i kao poseban fenomen. Naučena stidljivost se odnosi na učenje socijalnih standarda ponašanja povezanih sa rodnim ulogama dječaka i djevojčica od najranijeg djetinjstva. Djeca se uče tome da je sramota obnažiti se, psovati i tome slično i tako stiču naučene standarde ponašanja zbog kojih mogu da se stide.


S druge strane, stidljivost kao fenomen javlja se podjednako i kod djevojčica i kod dječaka koji su zatvoreni, nespremni da iskažu svoje mišljenje i emocije pred nepoznatim ljudima i u novim situacijama, dok u kući mogu da budu opušteni.


- Ukoliko se ne pozabavimo ovim fenomenom i ne pomognemo djetetu, stidljivost može da preraste u socijalnu anksioznost, koja se u adolescenciji i kasnije u životu manifestuje tako da se stide da pokažu svoje mišljenje pred profesorima, vršnjacima i drugim ljudima, plaše se konfrontacije. To su djeca koja nisu dovoljno sigurna u sebe, koja nisu dobila od porodice dovoljno podrške i nemaju dovoljno samopouzdanja. Plaše se da će biti odbačena i ismijana - objašnjava porodični psihoterapeut Filipović, i dodaje da je ključna uloga roditelja.


- Osnovni pravac podrške u porodici je da podstiču djetetovu ljubav prema samom sebi. Treba mu davati podsticaj i pohvale, što predstavlja veliki problem kod nas. Naime, roditelji djecu češće kritikuju nego što ih hvale, a posljedica toga je manjak samopouzdanja. Protiv stidljivosti se treba boriti podsticajnim stavom u odnosu na dijete od najranijeg uzrasta - ističe Ljiljana Filipović.


Pretjerano zahtjevni roditelji

Neki roditelji od svoje djece zahtjevaju stvari koje su daleko iznad njihovih mogućnosti. Ovakvim svojim ponašanjem kod djeteta izazivaju osjećaj da će svaki put kada započne neku aktivnost doživjeti neuspjeh. Ideja o neuspjehu i misao o mogućem pritisku koji će roditelji vršiti nakon tog neuspjeha izaziva kod djeteta osjećaj koji može da dovede do bunta protiv roditelja, ili ako se dijete povuče, do pojave stida.

Protiv stidljivosti se treba boriti podsticajnim stavom u odnosu na dijete od najranijeg uzrasta.


Sramežljivost u periodu adolescencije

Period života u kome se stidljivost učvršćuje kao karakteristika ličnosti jeste upravo adolescencija. U ovom periodu se konačno učvršćuju ili u potpunosti napuštaju oblici doživljavanja i reagovanja koji su stečeni tokom djetinjstva. Postoje adolescenti koji su kao djeca bili izuzetno društveni a koji se u periodu adolescencije zatvaraju, i obrnuto, postoje oni koji su u toku djetinjstva bili izuzetno stidljivi i plašljivi a tokom adolescencije postaju pravi lideri. Neki od faktora koji utiču na pojavu stidljivosti tokom perioda adolescencije jesu:


1. Neuspjeh u odnosima sa suprotnim polom

Adolescencija je izuzetno komplikovan period života tokom koga se dešavaju različite fizičke i psihičke promjene koje uslovljavaju visok stepen osjetljivosti. Ukoliko adolescent doživi snažan neuspjeh ili bude iznevjeren, on sebe počinje da doživljava kao nesposobnog i smješnog u odnosima sa suprotnim polom.


2. Doživljaj sopstvenog tela

Adolescent se suočava sa velikim brojem fizičkih transformacija. Adolescenti se osjećaju neudobno u sopstvenom tijelu, a istovremeno veliki značaj pridaju fizičkom izgledu. To može da dovede do toga da se osoba osjeti nedovoljno atraktivnom. Osjećaj fizičke neprivlačnosti otežava uspostavljanje socijalnih veza. Zato je izuzetno važno adolescentu ukazati na vrijednosti koje posjeduje, kako fizičke, tako i intelektualne.


3. Značaj porodice

Veliki uticaj na djetetovu sigurnost imaju i sami odnosi u porodici koji treba da budu harmonični. Ako u porodici preovlađuju konfliktni odnosi, dijete se može naći u rascjepu između roditelja koje voli, što može rezultirati pojavom zatvorenosti, povučenosti. U tom slučaju ne ustručavajte se da se obratite porodičnom psihoterapeutu.


Izvor: Blic.rs

 

 

Još  na Ringeraji

PRATITE  NAS I NA INSTAGRAMU!

@ringeraja_ba

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Dijete vas se plaši! Na lošem ste putu
Često ćete čuti od roditelja kako žele da ih dijete poštuje. Ali...
3
Novi Pravilnik o ocjenjivanju u KS
Usmeno ispitivanje ne smije biti kraće od 5 i duže od 15 minuta
3
Bolest ruku, stopala i usta!
Groznica, upala grla, malaksalost, gubitak apetita, koju prati i pojava plikova u ustima, na šakama ili stopalima, sigur...
3
Razvoj govora
S govorom dijete razvija intelektualne sposobnosti – kad nešto kaže, ono pokušava riječima izraziti misli. Tako misli po...
2






Anketa

kofein u trudnoći
milenium

je li zdravo piti puno kofeina u trudnoći,utječe li to na zdravlje djeteta?koliko mislite da je ''dozvoljeno'' piti kafe na dan, u trudnoći?

koliko hoćeš (14%)

1 šoljica dosta (32%)

1-2 (47%)

3 (5%)

4-5 (0%)

preko 5 (3%)


Broj svih glasova: 73

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *