|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Kako da pripremite djecu za novi način školovanja?

Uredništvo Ringeraja.ba, 25.8.2020
Intervju, Dr Ranko Rajović za Ringeraja portal.
Ključne riječi:

image
/11


Školarci, a posebno njihovi roditelji, iz dana u dan budno prate sve navode o početku nove školske godine u okruženju epidemije korona virusa. Ako će djeca na jesen opet u vrtić i školu u okolnostima koje zahtijevaju maske i distancu, što zaista učimo djecu? Kako roditelji mogu pripremiti svoju djecu na novi način školovanja i vrtića?  Neka su od pitanja koja su ovih dana u mislima mnogih roditelja!

O "novom normalom" porazgovarali smo sa Dr. Rankom Rajovićem.

 

Dr. Ranko Rajović iz Novog Sada autor je NTC programa za edukaciju roditelja i učitelja koji se provodi u osamnaest zemalja Europe i jedan je od najvećih stručnjaka za rani razvoj inteligencije kod djece. Povezujući znanja medicine i pedagogije, stvorio je program koji razvija kognitivne sposobnosti djece, vrlo je dobro i detaljno razrađen, primjenjiv u obitelji, predškolskim ustanovama i u razrednoj nastavi osnovne škole. Dr. Rajović, i sam otac četvero djece.

 

1) Ako će djeca na jesen opet u vrtić i školu u okolnostima koje zahtijevaju maske i distancu, što zaista učimo djecu - da se boje drugih i da dodirivanje nije ok? Kako to utječe na njihov emocionalni razvoj i kakvo ćemo društvo odgojiti?

 

https://static1.ringaraja.net/uploads/SLO/uploads/2dab523a7e9438550b085ce9db833edd.jpegSituacija je nažalost, takva kakva je, svakako je bolje da djecu naučimo da su se sada malo životne okolnosti promijenile i da se moramo prilagoditi novonastalim okolnostima, umjesto da uopće ne idu u školu. Važno je da s djetetom lijepo popričamo i objasnimo mu da nije uvijek sve onako kako bismo željeli da bude. Moramo prihvatiti životne okolnosti koje su nam se zadesile i naučiti živjeti s njima. To je lekcija koja je bitna, ne samo kad je virus i epidemija u pitanju, nego i mnoge druge situacije na koje nailazimo tijekom odrastanja. S obzirom na to da ne znamo koliko će trajati ovo stanje, bolje je da svi malo pripazimo i da se potrudimo biti disciplinirani, kako bismo brže i što bezbolnije prošli kroz ovaj izazovni period.

 

Što se tiče dodira i emocionalnog razvoja, hoće li utjecati i koliko - bolje da odgovori neki psiholog, ali sigurno da zavisi i od dužine trajanja ovog perioda kao i od konkretnih mjera.

 

Bilo bi dobro da osmislimo i uvedemo aktivnosti koje će djeci biti zanimljive i poticajne, a da ne uključuju toliko direktan fizički kontakt. Tako, djeca će moći obavljati svoj osnovni posao, a to je igra. Na primjer igra dan i noć je odlična, a uz određene modifikacije može se iskoristiti za učenje pojedinih lekcija u školi. Klasična igra dan i noć podrazumijeva kad kažemo noć, da djeca čučnu, a kad kažemo dan, da ustanu, takav način igre im brzo dosadi i zato je potrebno mijenjati i dopunjavati igru u skladu s novim otkrićima iz neurofiziologije i pedagogije, a posebno onih koje se tiču razvoja kognitivnih sposobnosti djece. Igra mora biti izazovna, puna iščekivanja, razmišljanja i snalaženja.

 

Na Pedagoškom fakultetu u Kopru gdje predajem, s timom stručnjaka osmišljavam, na osnovu saznanja iz obrazovnih neuronauka, edukativne igre i metode učenja koje preko EU projekata postaju dio obrazovnog sustava. EU portal za obrazovanje učitelja i nastavnika iz Brisela uvrstio je NTC priručnik u stručnu literaturu za sve zaposlene u obrazovanju na teritoriju Europske unije, a materijal je preveden na 23 jezika.

 

Tako na primjer spomenuta igra dan i noć može poslužiti za učenje lekcija, a da učenici pri tom ovo uopće ne doživljavaju kao učenje, već kao igru. Ako djeca uče biljke, možemo recimo kazati da je voće dan, a da je povrće noć i tako na primjer kad kažemo limun djeca ustanu, a kad kažemo kupus djeca čučnu. Igra se može prilagoditi i drugim predmetima, kao na primjer gramatika, kada imenica predstavlja dan, a pridjev noć ili u matematici s parnim (dan) i neparnim brojevima (noć) radimo kratke računske operacije i rješenje nam govori da li je dan ili noć. Tako da u odnosu na postojeće okolnosti moramo osmišljavati metode koje liče na igru, jer igra je jedini pravi motiv za dijete i kroz igru se najbolje uči.

 

2) Kako roditelji mogu pripremiti svoju djecu na novi način školovanja i vrtića, da djeca a i sami roditelji budu što manje u stresu?

U svakoj životnoj situaciji, važno je da roditelji ne prenose strahove i stres koji osjećaju, na svoju djecu. Generalno gledano, svi smo mi u našem odrastanju imali neke faze koje nisu bile onakve kakve bismo željeli da budu. Tako da je i na nama odraslima da se malo prisjetimo tih trenutaka i shvatimo da je sve to dio odrastanja i da ne možemo djecu baš od svega zaštititi, već je na nama da ih naučimo kako da se nose s tim.

 

Moj koncept škole u budućnosti

 

3) U prvom dijelu školovanja na daljinu činilo se da su djeca i roditelji stvarno preopterećeni školskim radom. Imate li možda prijedloge za roditelje, kako da organiziraju dan, da bude za sve lakše?

Roditelji moraju biti uključeni u ovakvim situacijama, jer od njih mnogo zavisi. Ako period kućne izolacije bude prisutan još nekoliko mjeseci roditeljima će biti sve teže i morat će osmišljavati aktivnosti, biti kreativni, pomagati djeci u prosljeđivanju izazova koji se budu pojavljivali. Najlakše rješenje je uključiti djetetu TV, računalo, igrice, ali to predstavlja liniju manjeg otpora i nosi neke posljedice, posebno ako duže traje. Velike studije prije 7-8 godina, koje su rađene na tri sveučilišta u SAD-u pokazale su da djeca koja se dovoljno ne kreću i nemaju dovoljno aerobnih aktivnosti imaju smanjene duboke strukture velikog mozga, a to znači i smanjenje kognitivnih sposobnosti. Upravo zato, važno je da roditelji budu kreativni, pomognu djetetu u osmišljavanju slobodnog vremena kako bi posljedice kućne izolacije bile što manje.

 

4) Da li znanje koje učenici odbijaju "na daljinu" zaostaje za onim koje stječu u školi?

Ako je predavanje dobro osmišljeno i interesantno, ako su djeca aktivno uključena, ako metode sliče na igru, onda ovaj način učenja može biti dobro rješenje. Posebno je važno nadoknaditi nedostatak kontakta i druženja, a to se može uraditi interaktivnim metodama, te je potrebno osmišljavati online radionice koje će imati upravo ovakve metode. Pokrenuti su EU projekti koji imaju za cilj da naprave metode koje će biti interesantne, uključen sam u dva takva projekta gdje pokušavamo da pomoću sistema formiranja nekoliko timova u okviru odjeljenja, napravimo dodatnu motivaciju, jer se tada učenici zalažu za svoj tim, aktivniji su, pomažu jedni drugima, razmišljaju, povezuju, otkrivaju, improviziraju, pokreću kreativnost, razvijaju empatiju i tako se pripremaju za izazove koji ih čekaju u budućnosti.

 

Uvijek je bolje raditi s djecom u učionici, ali ako već moramo misliti o online nastavi, moramo znati da i takva nastava može biti dobra, samo je potrebno uvoditi nove metode, koje su djeci interesantne, jer tako osiguravamo unutrašnju motivaciju, a to je najvažnije za uspješan proces učenja.

 

Ove metode godinama izučava NTC sistem učenja  koji se provodi u preko 20 država Europe, a takve metode pokazuju prednost u odnosu na klasične metode nastave. Trenutno radimo na razvoju škole i vrtića budućnosti i pokrenuli smo NTC klub u Beogradu, gdje isprobavamo metode koje se odvijaju na otvorenom prostoru, s puno kretanja, kombinacijom motoričkih i misaonih procesa, gdje djeca moraju misliti, snalaziti se, te usput uče na jednostavan način dijelove nekih lekcija (matematika, gramatika, priroda i društvo), razvijaju kognitivne sposobnosti i matematičko logičko razmišljanje.

 

5) Ako online nastava bude važila za sve učenike da li su prvaci i generalno mlađi razredi u najnepovoljnijem položaju?

Prvi razred je veliki događaj za svako dijete i obično se dugo pamti prvi dan u školi. U ovoj situaciji to se može organizirati drugačije nego ranijih godina, bez velikih i zajedničkih okupljanja u holu škole. Posebno treba voditi računa o njihovim fizičkim aktivnostima, jer ako nastava bude skraćena djeca će više vremena provoditi kod kuće, tako da roditelji moraju misliti i o tom segmentu dječjeg razvoja i da osiguraju dovoljno vremena za igru u prirodi, parku, na igralištu ili u nekim drugim sportskim aktivnostima.

 

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

 

 

6) Da li je učenje na daljinu samo iznuđena alternativa ili se može smatrati i kao putokaz kako treba postupati u budućnosti, kada je u pitanju obrazovanje?

Sada se radi o iznuđenoj alternativi, ali učenje na daljinu može donesti neke pozitivne promijene. Sigurno će se pojaviti nove platforme, ideje, pomagala koje će olakšavati učenicima da lakše savladaju školsko gradivo.

 

 

7. Da li su po vašem mišljenju nastavnici bili dobro pripremljeni za online nastavu tijekom prvog vala epidemije? Da li ima prostora za napredovanje i da li da očekujemo da će od jeseni, u slučaju ponovnog učenja na daljinu, neki segmenti biti unapređeni?

Radio sam s kolegama učiteljima i nastavnicima, ovo je za njih bio neočekivan način rada, neki su se snašli, dali u sve od sebe, a opet su se žalili da to mora drugačije. Radio sam anketu s učenicima i roditeljima, gdje smo analizom rezultata utvrdili da preko 30% učenika, posebno onih starijih, nije bio mentalno uključeno u nastavu, jer su tijekom nastave radili neke druge stvari. To naravno nije dobro, ali moramo izvući pouke i bolje spremiti novi ciklus online predavanja.

 

 

8) Djeca su tijekom perioda epidemije više nego inače provodila vrijeme za ekranima (nezavisno od učenja), a možda nas to opet čeka od jeseni, jer kada krene hladnije vrijeme, djeca prije svega u gradovima, manje vremena provode napolju, a još dodatno postoji mogućnost i ne odlaska do škole, vrtića. Hoće li i ovo ostaviti posljedice na njihov razvoj?

 

Generalno se zalažem za to da djeca što manje vremena provode za ekranom. Ako je u pitanju online nastava to je nešto što je neizbježno, ali onda se roditelji moraju potruditi da dijete ostatak dana provede bez igrica i crtaća. Naše iskustvo s NTC kampova koje organiziramo svako ljeto, pokazuje da djeci nije potreban telefon niti TV ako im je vrijeme ispunjeno igrom, s puno obaveza i zadataka koji su im zanimljivi, onda će imati i manju potrebu za ekranima. Čak i dozvoljeno vrijeme od 30 minuta kada se javljaju roditeljima djeca ne iskoriste, pa se često dešava da roditelji zovu i provjeravaju da li je sve u redu. Naravno, uvijek je lakše da roditelj nakon napornog dana pusti djecu gledati TV, ali ako ih samo malo potaknemo na neku igru, kreativnu aktivnost, onda je to vrijeme mnogo korisnije provedeno. Nisam za to da roditelj bude zabavljač i animator djece, jer je dolje da se djeca sama nauče suočiti s dosadom, ali nekad ih možemo malo potaknuti.

 

https://static1.ringaraja.net/uploads/SLO/uploads/8a8dc6e0b44303d4438f27fe1aae2a47.jpg

 

Evo premijer s jednog NTC kampa, predavač je otišao s djecom u šumu gdje je bio plan da se naprave kolibe od granja i lišća. Predavač ih je okupio i rekao: “Treba napraviti šator/kolibu, kako ćete to napraviti ne znam, ja vam neću pomagati, jer ako ga napravite sami biti mnogo ponosniji i sretniji. Ono što mogu je pomoći vam da započnete organizaciju, hajde da nabrojimo što je sve potrebno da dogovorite prije nego što započnete s radom.

 

Druga važna stvar je da svako dijete mora biti uključeno u organizaciju, kad završite kolibu, osmislite prezentaciju i pozovite me. Ako tijekom realizacije zadatka budete željeli neki savjet, tu sam.“ Predavač je bio tu da se pobrine da sve bude pod kontrolom, ali nije se puno miješao. Na ovaj način koliba možda nije bila idealna, ali su djeca bila presretna jer su sama napravila sve. Jako je važno da djetetu damo da bude samostalno i da uradi nešto od početka do kraja bez konstantnog miješanja odrasle osobe.

 

Naravno, nećemo djetetu od 6 godina zadati da skuha samo cijeli ručak, ali da opere salatu ili postavi stol je sasvim u redu. Što se tiče nekih slobodnih aktivnosti tu su razne društvene igre, posebno su dobre one koje aktiviraju duboku pažnju, jer nova istraživanja pokazuju da sve više djece ima problem s održavanjem pažnje. Jedna od takvih igara je NTC šah („Bez straha do šaha“) koja je omiljena među djecom, pa su čak osmislili i način kako da igraju sami protiv šaha u nedostatku drugog igrača.

 

https://static1.ringaraja.net/uploads/SLO/uploads/69951c70767ef06d235bdb96a2dd024e.jpg

 

9) Hoće li po vama školovanje na daljinu na duže vrijeme, negativno uticati na porodicu u smislu više neslaganja između partnera, i neslaganja s djecom?

Ako se postave jasna pravila i dogovor koji će se poštovati i roditelji biti usuglašeni i dosljedni, moguće je da se ne poremeti harmonija. Ono što je uvijek dobro jeste da i djeca sudjeluju u pravljenju nekih dogovora i strategija, jer kada oni sami dogovore neko pravilo veća je vjerojatnost da će ga ispoštovati. Na odraslima je naravno da se pobrinu da to sve bude realno i izvodljivo.

 

Što usporava dječju inteligenciju?



10) Školovanje na daljinu bilo je za većinu roditelja puno naporno i puno je roditelja, koji ne žele prihvatiti ovo kao "novu normalnost" što se tiče vrtića i škole i zbog toga izlaze iz sistema te ih je sve više koji se odlučuju za školovanje kod kuće. Kako vi vidite školovanje kod kuće, kada roditelji uče svoju djecu?

Ako oba roditelja rade puno radno vrijeme, onda je ovo malo teže. Vjerojatno će neki roditelji biti prinuđeni da uzimaju godišnji ili da rade skraćeno radno vrijeme, a moguće i da obavljaju svoj redovni posao od kuće, tako da će se moći uključiti u školovanje svoje djece, ali na to se ne treba oslanjati. Čak i kad ima vremena, roditelj ne smije puno pomagati djetetu u savladavanju školskog gradiva, jer time čini proti uslugu svom djetetu.

 

Prevelika zaštita djece i sve što roditelji urade umjesto njih, dugoročno gledano nije dobro, treba pomoći djetetu da bude samostalno. Svakako bi inovacije u online nastavi u mnogome pomogle da djeca sama savladaju školsko gradivo uz minimalno angažiranje roditelja. Potreba djeteta je otkrivanje, razmišljanje, povezivanje, zaključivanje i kada to bude uklopljeno u metodu nastave, dijete osjeća radost. Zato nastava zahtijeva nove metode koje moraju proizlaziti iz, upravo spomenute potrebe djeteta.

 

11) Što kažete na ideju unschoolinga, koji u SAD-u daje vrlo dobro rezultate - djeca kada odrastu dosežu odlične i izvanredne rezultate na fakultetima ili kao zaposleni?

Glavna razlika između unschoolinga i formalnog obrazovanja je u tome da li se prati interes djeteta i po tome oblikuje njegovo obrazovanje ili se prati unaprijed isplaniran kurikulum, nekada i desetljećima isti. Ovdje je zapravo osnovno pitanje - tko će se kome prilagoditi? Školski sistem od djeteta zahtjeva veliko prilagođavanje, od ponašanja, načina učenja, pa na kraju i samog načina razmišljanja, a tako stečenom znanju, iako vrlo širokom, često nedostaje spoj s djetetovim realnim i svakodnevnim svijetom.

 

Dešava se da mladi, tek nakon školovanja, otkriju što je ono što budi njihovu znatiželju, želju za učenjem i što je predmet njihovog interesa.

 

S druge strane, pojavljuje se unscooling paradigma gdje principi jesu dobri, ali praktični aspekt ovakvog školovanja podrazumijeva skoro potpunu posvećenost roditelja dječjem obrazovanju, što za većinu roditelja nije realno.

 

Idealno bi bilo kada bismo mogli elemente na kojima se unschooling zasniva, od kojih su neki gore nabrojani, uključiti u redovan školski sustav koji bi tako postao kvalitetniji i prilagodljiviji, a to je veliki izazov za budućnost obrazovanja i moguće da će ova cijela situacija s epidemijom i online nastavom doprinesti da se pronađu neka bolja rješenja, koja će sutra biti primjenjiva i u praktičnom radu s djecom.

 

12) Možete li roditeljima dati ideje, kako dijete zabaviti za vrijeme eventualne ponovne karantene?

 

Tijekom izolacije u ožujku osmislili smo niz aktivnosti koje smo svakodnevno objavljivali na našoj Facebook i Instagram stranici, tu su razni savjeti i zadaci koje su roditelji koji nas prate rado radili s djecom, stigla su nam brojna pisma zahvalnosti i jako nam je drago da smo pomogli da korisnije i zabavnije provedu dane kućne izolacije. Ti savjeti i zadaci su dostupni na:

 

https://ntcucenje.com/vreme-za-ntc/zadaci-i-saveti-prvog-ciklusa/

https://ntcucenje.com/vreme-za-ntc/zadaci-i-saveti-drugog-ciklusa/

 

Sve relevantne informacije za NTC u BiH možete pročitati ovdje >>> https://ntcucenje.com/

7 pravila koja pomažu da budete bolji rodi...
Da li ste roditelji koji ne poštuju djetetov interes, oni koji sve za svoju djecu unaprijed isplaniraju i odrade?
100
Ne! Nećeš, ne trebaš! Naučite djecu gdje s...
Vi želite da se vaše dijete lijepo ponaša, a iako to nije uvijek očito, i djeca to žele! Zapravo, kada se disciplina pro...
4
Razvoj govora
S govorom dijete razvija intelektualne sposobnosti – kad nešto kaže, ono pokušava riječima izraziti misli. Tako misli po...
3
Polazak djeteta u jaslice ili vrtić
Proces prilagodbe kod neke djece traje duže, kod neke kraće. U tom razdoblju će se i odgojitelji posebno truditi da se v...
3


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:





Anketa

B complex granula


ovo je danas ped. dala anelu jer nece da jede slabo jede .Pa da vidim vasa misljnja jel tko davalo djeci i koliko je ucinkovito? Hvala

da -davala sam (70%)

ne-nisam davala (30%)


Broj svih glasova: 89

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *