/11 /11

Vježbanje pokreće rad organa

Svima nama je poznata važnost vježbanja i rekreacije i koliko je to dobro za čovjekovo zdravlje. Ipak, i to saznanje nekada nije dovoljno da se pokrenete i konačno počnete sa vježbanjem. Možda će vam biti lakše ako budete znali konkretne procese koji se dešavaju u vama dok vježbate.

Šta to znači?

Najprije tijelo 'poziva' glukozu, šećer koji je tijelo pohranilo daleko od hrane koju jedemo i to u obliku glikogena, a koja je potrebna za kontrakciju mišića i kretanje. Potom se sve više krvi pumpa u mišiće koji rade i to kako bi se 'dopremile' dodatne količine kisika. Bez dovoljno kisika doći će do formiranja mliječne kiseline, a to onda neće dati nikakav rezultat. U mišićima će se potom formirati sićušne 'suze' koje pomažu u rastu i jačanju mišića.

Svaki organ ima vlastiti proces!

Tijelu čovjeka potrebno je do 15 puta više kisika za vrijeme vježbanja. To je osnovni razlog zašto tako teško i brzo dišete dok vježbate. Vaši udisaji će se povećavati sve dok mišići koji okružuju pluća neće više moći ubrzavati svoje kretanje. Najveći kapacitet pluća za korištenje kisika naziva se maksimalni aerobni kapacitet. Što je taj kapacitet veći, osoba je u boljoj formi.

Kada vježbate, broj otkucaja srca se povećava, a to podrazumjeva i veću količinu kisika koji cirkuliše tijelom zahvaljujući krvi. Što više vježbate, srce postaje sve učinkovitije u tom procesu pa onda možete vježbati intenzivnije i duže. Osim toga, vježbanje potiče rast novih krvnih stanica, a to uzrokuje smanjenje krvnog pritiska.

Budući da tijelo u toku vježbe pumpa više krvi u mišiće, neki drugi organi padaju u drugi plan zbog svog silnog posla koje tijelo treba obaviti. To su u prvome redu stomak i crijeva.

Dok vježbate, tijelo proizvodi vrućinu što znači da se mora i rashladiti. Krvne žile u koži se šire, povećava se protok krvi u koži, a vrućina se tada počinje „rasipati" kroz kožu u zrak. Tako se dešava proces znojenja.

Cirkulacija krvi tokom vježbanja dobro će doći i vašem mozgu. On će istog trenutka početi bolje funkcionisati, te ćete osjećati povećanje koncentracije.

Kada redovno vježbate mozak se polako navikava na ubrzanu cirkulaciju krvi. Sve ove promjene će doprinijeti smanjenju rizika od nastanka raznih bolesti, uljučujući Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest i moždani udar.

Postanite ovisni o vježbanju!

Na kraju možemo zaključiti da postoji čitav niz razloga za pokretanje bilo kakve fizičke aktivnosti kod čovjeka.

Ako nastavite vježbati navedeni procesi će potaknuti oslobađanje neurotransmitera, uključujući i endorfine, koji su zaslužni za osjećaj ovisnosti o vježbanju do kojeg dolazi nakon višemjesečne svakodnevne aktivnosti.