|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Šta se dešava u organizmu dok vježbamo?

Uredništvo Ringeraja.ba, 11.10.2016
Savršena mašina koju čini čovjekovo tijelo, tokom vježbanja doživljava preobrazbu, a aktivnosti se dešavaju i u našim organima...
Ključne riječi:

image
/11


Vježbanje pokreće rad organa

Svima nama je poznata važnost vježbanja i rekreacije i koliko je to dobro za čovjekovo zdravlje. Ipak, i to saznanje nekada nije dovoljno da se pokrenete i konačno počnete sa vježbanjem. Možda će vam biti lakše ako budete znali konkretne procese koji se dešavaju u vama dok vježbate.

Šta to znači?

Najprije tijelo 'poziva' glukozu, šećer koji je tijelo pohranilo daleko od hrane koju jedemo i to u obliku glikogena, a koja je potrebna za kontrakciju mišića i kretanje. Potom se sve više krvi pumpa u mišiće koji rade i to kako bi se 'dopremile' dodatne količine kisika. Bez dovoljno kisika doći će do formiranja mliječne kiseline, a to onda neće dati nikakav rezultat. U mišićima će se potom formirati sićušne 'suze' koje pomažu u rastu i jačanju mišića.

Svaki organ ima vlastiti proces!

Tijelu čovjeka potrebno je do 15 puta više kisika za vrijeme vježbanja. To je osnovni razlog zašto tako teško i brzo dišete dok vježbate. Vaši udisaji će se povećavati sve dok mišići koji okružuju pluća neće više moći ubrzavati svoje kretanje. Najveći kapacitet pluća za korištenje kisika naziva se maksimalni aerobni kapacitet. Što je taj kapacitet veći, osoba je u boljoj formi.

Kada vježbate, broj otkucaja srca se povećava, a to podrazumjeva i veću količinu kisika koji cirkuliše tijelom zahvaljujući krvi. Što više vježbate, srce postaje sve učinkovitije u tom procesu pa onda možete vježbati intenzivnije i duže. Osim toga, vježbanje potiče rast novih krvnih stanica, a to uzrokuje smanjenje krvnog pritiska.

Budući da tijelo u toku vježbe pumpa više krvi u mišiće, neki drugi organi padaju u drugi plan zbog svog silnog posla koje tijelo treba obaviti. To su u prvome redu stomak i crijeva.

Dok vježbate, tijelo proizvodi vrućinu što znači da se mora i rashladiti. Krvne žile u koži se šire, povećava se protok krvi u koži, a vrućina se tada počinje „rasipati" kroz kožu u zrak. Tako se dešava proces znojenja.

Cirkulacija krvi tokom vježbanja dobro će doći i vašem mozgu. On će istog trenutka početi bolje funkcionisati, te ćete osjećati povećanje koncentracije.

Kada redovno vježbate mozak se polako navikava na ubrzanu cirkulaciju krvi. Sve ove promjene će doprinijeti smanjenju rizika od nastanka raznih bolesti, uljučujući Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest i moždani udar.

Postanite ovisni o vježbanju!

Na kraju možemo zaključiti da postoji čitav niz razloga za pokretanje bilo kakve fizičke aktivnosti kod čovjeka.

Ako nastavite vježbati navedeni procesi će potaknuti oslobađanje neurotransmitera, uključujući i endorfine, koji su zaslužni za osjećaj ovisnosti o vježbanju do kojeg dolazi nakon višemjesečne svakodnevne aktivnosti.

Troje male djece i sex 4 puta sedmično!?
Ako pitate bilo koju majku sa malom djecom, vjerovatno će vam reći da intimnost sa suprugom nije na vrhu liste njenih pr...
3
Koji su faktori rizika za rak dojke!
Različiti faktori su uključeni u rizik za rak dojke, od genetike do načina života. Na popisu u nastavku slijede faktori ...
3
Emocionalno vezivanje u djetinjstvu
Emocionalno vezivanje je primarna potreba, javlja se još na samom rođenju, već prvim kontaktom sa majkom, a ostvaruje sv...
2
Majčinstvo bez partnera!
Biti samohrana majka je izazov koji traži mnogo strpljenja, izdržljivosti, odricanja i hrabrosti.
2


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:





Anketa

Daska za sjeckanje
klemzi

Kako i čime čistite i dezinficirate drvenu kuhinjsku dasku za sjeckanje? Molim i komentare!

samo operem vodom i detredžentom za suđe (77%)

dezinficiram povremenom nekim hemijskim sredstvom za dezinfekciju (4%)

dezinficiram prirodnim sredstvima za dezinfekciju ( kojim ) (11%)

Ništa od navedenog (8%)


Broj svih glasova: 75

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *