Ova inovativna mera pokazuje kako lokalna samouprava može pomoći porodicama koje nemaju pristup vrtićima. Foto: Freepik

/11 /11

Kada dijete ne dobije mjesto u gradskom ili privatnom vrtiću, roditelji često traže alternativna rešenja – angažuju dadilje, oslanjaju se na privatne usluge čuvanja ili na pomoć baka i deda.

Grad Samobor prepoznao je ovaj problem i prvi u Hrvatskoj uveo poseban model pomoći pod nazivom "baka-deda servis", kojim plaća bakama i dedama da čuvaju unuke.

Iskustvo roditelja: Nema mjesta u vrtiću, pomoć baka i deda je neprocenjiva

Danijela Koletić, majka troje djece, dobro zna koliko je teško pronaći čuvanje za najmlađeg sina Viktora, koji prošle godine nije dobio mjesto u vrtiću.

- Vrtić nismo dobili jer Viktor nije imao godinu dana kada su bili upisi, pa nije imao pravo na vrtić - kaže Danijela.

Kako bi se vratila na posao, mogla je da računa na pomoć bake i deda, Dubravke i Alojza Koletića, koji su u penziji i preuzeli brigu o malom Viktoru.

- On ujutru dođe kod nas, popije bočicu, pa doručak. Kad je lijepo vreme, idemo u šetnju do 10 sati, a onda se igra sa slikovnicama do spavanja, koje je oko 11 sati - objašnjava baka Dubravka.

- Mi smo rekli da ćemo čuvati dok ne dobiju uslove za vrtić, jer mama mora da radi - dodaje deda Alojz.

Grad plaća 360 evra za čuvanje unuka

Pored zadovoljstva druženja sa unukom, bake i deke za ovu uslugu dobijaju i novčanu naknadu. Pre tri mjeseca Grad Samobor je prvi u Hrvatskoj pokrenuo meru "baka-deda servis" kojom pomaže roditeljima čija djeca nisu upisana u gradske ili privatne vrtiće. Istovremeno, ova mjera omogućava bakama i dedama da zarade dodatni prihod.

- Kad smo čuli za ovu meru, rekli smo: ‘Hvala Bogu, zašto da ne!’ Ako vam neko nešto daje, zašto ne bismo prihvatili. Na kraju krajeva, to je za naše unuče. Taj novac koristimo za slatkiše i sladoled - kaže Dubravka.

Kako funkcioniše "baka-deda servis"?

Ovu meru trenutno koristi 30 porodica u Samoboru. Gradonačelnica Samobora, Petra Škrobot, objašnjava da je ideja nastala analizom jednog skandinavskog modela, posebno iz Švedske, koji su prilagodili lokalnim potrebama.

- Naknada je 360 evra i to je ista suma koju sufinansiramo za boravak djece u privatnim vrtićima i kod obrta za čuvanje. Po djetetu je subvencija 360 evra, pa smo odlučili da isti iznos dajemo i bakama i dedama - objašnjava gradonačelnica Škrobot.

Ova inovativna mjera pokazuje kako lokalna samouprava može pomoći porodicama koje nemaju pristup vrtićima, a istovremeno podržava starije generacije da ostanu aktivne i angažovane u životima svojih unuka.

Izvor: Blic