/11 /11

Za aktuelne sadržaje i vijesti iz svijeta roditeljstva i trudnoće odaberite Ringeraju kao svoj omiljeni izvor na Google-u.

Postavi

Inicijativu za donošenje ovog zakona trebalo bi do kraja ove godine podnijeti Vijeće za djecu BiH. 

Prema riječima pomoćnice ministra za ljudska prava BiH i članice Vijeća za djecu Salihe Đuderije, Vijeće ministara BiH je u junu usvojilo Akcioni plan za djecu BiH 2015.-2018. godine i obavezalo se da zakonom izričito zabrani svako tjelesno kažnjavanje djece u svim postavkama, uključujući i kažnjavanje kod kuće.

Podsjetila je i da je UN-ov komitet u svom periodičnom izvještaju za BiH izrazio zabrinutost prisutnošću fizičkog kažnjavanja djece u porodici i dao preporuku da se i ovaj vid nasilja zakonom zabrani. 

Ovu inicijativu je u RS-u već podnio Ombudsman za djecu.

"Zatražili smo izmjenu Porodičnog zakona u kome bi se jasno i nedvosmisleno zabranilo fizičko kažnjavanje djece, ne s ciljem da se djeci omogući da rade šta hoće, nego da se djeca disciplinuju nenasilnim metodama, kao što je slučaj u obrazovnim ustanovama i institucijama", kazala je Ombudsman za djecu RS Nada Grahovac. 

S druge strane, psiholog Aleksandar Milić, iako se protivi svakom vidu nasilja nad djecom, ipak smatra da je donošenje ovakvog zakona preuranjeno jer je zakon taj koji će najlošije precizirati i najlošije sankcionisati, a bit će narušena i porodična klima, kao i obrazovni autoritet samog roditelja. Također, smatra da bi se otvorio i prostor za širenje lažnih optužbi djeteta kada mu god nešto nije po volji. 

Na taj način ćemo se, kaže Milić, više baviti posljedicama, a ne uzrocima, te bi stoga ova inicijativa za donošenje zakona trebala biti povod da se poradi na funkcionalnosti porodice. Pod funkcionalnošću se podrazumijeva angažovanje oko djece, rad s njima, obrazovno vođenje, objašnjavanje, učenje, stvaranje radnih navika, bez primjene prinude i bilo kakvih grubosti. 

"Ako se s djecom kvalitetno radi, imat će dobre navike i neće biti potrebe za zabranama, iako kvalitetno vođenje u obrazovnom pristupu podrazumijeva i učenje djece šta je to poželjno i prihvatljivo i šta je nedozvoljeno ponašanje. Najmanje su poželjni batina, prinuda i agresivnost, kojih ne tvrdimo da nema, ali se ne mogu regulirati zakonski", pojašnjava Milić.

Sva istraživanja koja su rađena u našoj zemlji kažu da roditelji još uvijek batinama "odgajaju" djecu i većina ih smatra da nije svaki udarac fizičko zlostavljanje. Tako UNICEF-ovo istraživanje koje je objavljeno prošle godine pokazuje da su fizičko i emocionalno kažnjavanje metode koje koristi više od 50 posto roditelja u regiji. Povisiti ton na dijete i udariti ga po stražnjici kao obrazovnu metodu, prema ovom istraživanju, koristi 55 posto roditelja u BiH.