|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Mamina posla: Nek` komšiji crkne krava!

Adriana Kuči, 8.10.2011
Često zavist definišemo kao osjećaj koji nastupi kada se poželi ono što druga osoba ima. No, ipak nije tako. Zavist je osjećaj prema drugoj osobi. Ljudi osjete zavist kada misle da drugi imaju nešto što, prema njihovom mišljenju, ne bi trebali imati, a oni, koji, opet prema vlastitom mišljeju, to zaslužuju – nemaju I nedostižno im je.
Ključne riječi:

image
/11


Sviju nas je nekada u životu doletjela zlobna strijela zavidnih ljudi. Svi smo čuli niz poslovica o toj temi, poput one da se prašina diže za dobrim konjem, da zavist valja I zaslužiti I slično. Sve te misli olakšaju neprijatni trenutak kada smo izloženi zlobi. Divno je kada u takvim trenucima uz sebe imamo I prijatelje da nam, kao I uvijek kada se osjećamo neprijatno, pomognu I utješe nas, ali, ne vjerujem da je ikada ikome svejedno kada se nađe na udaru destruktivne zavisti.

Primjera zavisti I zavidnih je oko nas, u svakodnevnici, te u javnom životu neopisivo mnogo, ali, neka naš primjer budu dvije izmišljene prijateljice, mlade žene, istih ili približnih intelektualnih I emocionalnih mogućnosti, istog ili približno isto atraktivnog izgleda, te obrazovanja. Žive sličnim životom, a onda jedna pronađe partnera I Iz svojih I iz prijateljičinih snova, te, malo potom I idealan posao.

Patrner I posao u našem su primjeru povod za nastanak društvene vertikale: prijateljica koja ima to dvoje može pomisliti da je bolja, jer joj se posrećilo, pa je na vertikali više.. Prijateljica koja nema, može pomisliti da nije pošteno da ona prva ima, pa je na vertikali niže.

Zavist motivira ljude da pribjegavaju ponašanju čiji je cilj smanjiti razlike: a, kako to nije moguće tek tako I na fer način, onda je najčešće cilj spustiti uzdignutoga nazad na svoj nivo (dabogda je ostavio, dabogda je otpustili), ili se podići iznad  - čežnja za još atraktivnijim parterom I poslom. U prvom primjeru govorimo o destruktivnoj zavisti. Druga je, vjerovali ili ne – konstruktivna.

Uspješno društvo bi trebalo biti sastavljeno od uspješnih pojedinaca. No, zavist to onemogućava. Zavist je veoma izražena u socijalnim okruženjima u kojima je uspjeh “zabranjen”. Oni za koje se misli da im je neopravdano uspjelo, postaju žrtve nasilja. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo radovati uspjehu drugih ljudi? Ili, barem, svoju brigu brati? Odgovor je prilično jednostavan – uspjeh draži zavidnu osobu. Ljudi su vrsta koja se rado međusobno poredi. Ako je neko u nečemu uspješan, već se ističe u društvu. Kada to drugi vide pomisle da je dobar, ali naredna misao je poređenje: “bolji je od mene, što, zapravo, znači da sam gori od njega”. I, eto nas na nepotrebnom zaključku! Muka je u tome da ne primjetimo kako je dobra I uspješna ta osoba, već, zbog te osobe vidimo sebe kao lošu I neuspješnu. Eto, u tome je tajna pogleda zavidne osobe na prilikom posmatranja nečijeg uspjeha, ili što je još gore, onoga što ona smatra uspjehom – boli je vlastiti neuspjeh.

Destruktivna zavist, slažu se psiholozi, ona je vrsta ponašanja iz koje prizilazi nasilnost Mnogi ljudi samo žele da komšiji crkne krava, ali, nažalost, ima I takvih koji će pomoći da krava crkne.

No, najčešći oblik destruktivne zavisti jesu spletkarenje I ogovaranje. Ova su dva oružja usmjerena na moralnu I društvenu deskriditaciju osobe kojoj zavidimo. Zavidna osoba razmišlja da će, nakon što uspješno uništi ugled, osoba koja je predmet njene zavisti I malodušja – pasti na dno na kojem I treba biti.

Konstruktivnu zavist prepoznajemo u ponašanju tipa – jedan komšija ima  novi auto, drugi čini sve da ga I on kupi. I to još noviji I bolji. Treći ih nadmaši obojicu. Iako je motiv krajnje promašen, rezultat nije loš – imamo kvalitetan vozni park sigurnih automobila. Ili lijepo novo naselje, ako su se takmičili u izgradnji kuća. Ili, vitke natrenirane žene, ako su se takmičile u posvećenosti fizičkom izgledu… No, iako se ova vrsta zavisti naziva konstruktivnom, I tu se znaju javiti problemi – mnogi ljudi psihički propadnu, ne uspjevajući do kraja dovesti projekte motivirane tuđim uspjehom.

No, šta da radimo kad smo žrtve zavisti, kada se na nas obruše spletkama I tračevima?!

Jasno je da ne treba namjerno izazivati zavist drugih bića. Ali, to svakako ne znači da treba svoje uspjehe I veće mogućnosti prikrivati. Ljudi imaju pravo na osobni uspjeh I divno je da ga postižemo na različitim područjima.  Vašem uspjehu se raduju vaši prijatelji koji to zaista jesu. Oni se na emocije  odazivaju kao I vi – sretni su jer ste vi sretni, nisu, ako imate problem. Zavist, da budemo jasni, ne spada u prijateljske osjećaje, jer je zasnovana na antipatiji. S odrastanjem nemamo puno izbora – moramo prihvatiti činjenicu da nisu svi ljudi naši prijatelji I da ćemo u životu sretati I one sa neprijateljskim odnosom. U tom nam smislu uspjeh pomaže prepoznati I razvrstiti ljude Iz svog okruženja: prijatelji će nas podržati. Neprijatelji će nas pokušati diskvalifikovati I omesti. Jednostavno je tako. Nema smisla pokušavati od neprijatelja stvoriti prijatelja.

 No, postoji I kategorija ljudi koja igra obje uloge. To su ambivalentni odnosi, što znači da je osoba uglavnom prijateljski nastrojena, sve do trenutka kada svojim uspjehom ili na neki drugi način ugrozimo njezin integritet, te ona tada postane neprijateljski raspoložena. No, važno je razumjeti da svijet nije crno-bijel, te da samim tim ni ljude ne možemo djeliti na isključive prijatelje I isključive neprijatelje. Postoje ambivalentni odnosi, u kojima je neko 90 odsto vaš prijatelj i 10 odsto neprijatelj. Ambivalentan odnos mogu imati I braća I sestre. Odrasli ljudi se moraju naučiti podnositi I održavati takve odnose, te pri tom ostati svjesni da postoji problem koji je potrebno izbjegavati. Greška je ako takve ljude prihavatate kao vijerne prijatelje, a isto je tako greška ako ih držite za neprijatelje. Kod ljudi koji shvate pitanje ambivalentnosti u međuljudskim odnosima često dolazi do porasta koeficijenta socijalne intiligencije.

Ljudi koji su svjesni svojih uspjeha, u njima bi morali znati I uživati. Ako ih žele djeliti s drugima, neka to čine sa prijateljima. Tako kao što svi mi u javnosti nosimo određenu masku bi trebali činiti I kako bi izbjegli tuđu zavist. Postoje I tehnike neutraliziranja tuđe zavisti smanjite verbalno značaj svog uspjeha I dižete uspjeh te druge osobe. Upravo zato mnogo ljudi neutralizira svoj uspjeh rečenicama tipa: “Imao sam sreće.”, “To nije ništa posebno.”, “Hvala, ali baš pretjerujete.” Čak I kada ne poznajemo teoriju psihologije zavisti, nekako, uz pomoć svoje emocionalne intiligencije, nalazimo način da se, koliko možemo, sklonimo od nje, ili ublažimo njezinu destruktivnost.

A, šta ako smo mi ti koji osjećaju zavist?!

Ne bi bilo loše upitati samoga sebe da li smo stvarno manje vrijedni što nemamo to nešto šta ima osoba koja u nama budi zavist. Zašto se poredimo s drugima? Je li to fakat moramo baš to nešto imati na putu ka potpunoj sreći? Jedan od veoma konstruktivnih načina da pobijedimo zavidnika u sebi jeste da osobu koju gledamo zaista I prepoznamo kao nekoga kome je uspjelo zbog određenih sposobnosti. Nekoga od koga možemo učiti. U zavisnosti od toga koliko često I kako intenzivno osjećamo zavist, možemo o ovom osjećaju govoriti I kao o patološkom, I kao o normalnom.

Kada govorimo o patologiji, zavidni ljudi se stalno porede s drugima, misle da su svi nepravedno bolji od njih, da su im “ukrali” uspjeh, znanje, status, ljepotu, zdravlje …Nekada takav odnos postane prava opsesija. U takvim primjerima je najčešće potrebno potražiti stručnu pomoć, te naučiti da je pravi uspjeh onaj koji vodi ka osobnom zadovoljstvu.

Drugi patološki problem su ljudi koji u velikom strahu pred zavišću drugih svoj život podređuju “skromnosti” koja je zapravo strah od nasilja. Takvi ljudi moraju sebi dozvoliti uspjeh I shvatiti da “se nije rodio ko je svijetu ugodio” I da ih nikada I ni pod kojim okolnostima neće svi voljeti.

Na neki način zavist je dječija emocija. Roditelji koji kod svoje djece primijete zavist moraju činiti sve što je u njihovoj moći da pomognu potomčetu shvatiti da je dobro I jedinstveno, upravo takvo kakvo jeste, bez obzira na to što neko drugi ima bolju igračku. Jer će uvijek biti neko drugi s boljom igračkom. I, kasnije, kako budu odrastali, ljepšim satom, mobitelom, automobilom, stanom, kućom…

I, za kraj, ako kome nije jasna poenta teksta – put do unutarnjeg mira I sreće je u bavljenju sobom I svojim životom I traganju za vlastitim smislom.

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Znate li šta sve možete praviti u aparatu ...
S ovim praktičnim uređajem nikada nećete morati ponavljati jela. U njemu možete napraviti zdrav smoothie, ukusnu kašu pa...
24
Pregled jajnika
S obzirom da jajnik nije pristupačan očima, odnosno ne može da se vidi, za njegovo posmatranje se koristi poseban način,...
4
Dan planete Zemlje!
Dan planete Zemlje u čitavom se svijetu obilježava 22. aprila.
3
Emocionalno vezivanje u djetinjstvu
Emocionalno vezivanje je primarna potreba, javlja se još na samom rođenju, već prvim kontaktom sa majkom, a ostvaruje sv...
2






Anketa

Šta da saznate...
пеперутка16

..da nosite trojke, šta bi uradili?

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *