moje zlato
Autor: Jasnalajla
Maškare, šta mogu maškare...
Adriana Kuči, 8.3.2012Zato se u danima maškarade ne štedi na krofnama.
Ovih dana u mnogo svjetskih država, a iz različitih razloga, maškare okreću svijet na glavu. Tako i dječije pjesmice pjevaju o doktoricama koje plešu s medvjedima, ulicama šetaju Pepeljuge, Štrumpfovi, Gargamel je na svakom ćošku, a od slonića, maca, lavića, miševa i psića u koje se najradije maskiraju najmlađi, teško da se može proći ulicom. A tim ulicama, uz ostale beskrajno kreativne maske, voze mlinovi u koje se stavljaju starice koje se pretvore u ljepotice! Karneval u Riu je već desetljećima planetarno poznata parada maski i plesa. U karnevalskim danima sve je prepušteno mašti i kreativnosti ljudi, iako su određene etnološke maske iz godine u godinu iste i sa istim ciljem.
Bosna i Hercegovina nema tradiciju maškara koja je dobro znana u susjednoj Hrvatskoj i nešto udaljenijoj Sloveniji u kojoj se svake godine za vrijeme maškara gotovo u svakoj školi, vrtiću, svakom gradiću, ulicama šeću maskirane grupe ljudi, a centralna svečanost se redovno desi zadnji dan karnevalskih dana, obavezno u utorak, na Ptuju, najstarijem slovenskom gradu. Tada se predstavi na stotine skupnih i pojedinačnih maski. Često u goste dođu maskirane skupine i iz preko 40 država svijeta.
Bogata kulinarična ponuda, ples i maškarada tako jednom godišnje svima daju priliku da kratkotrajno promijene identitet. Običaji i maske se razlikuju od grada do grada, čak i od sela do sela. Uglavnom govore o istoriji kraja iz kojeg dolaze. Vrijeme maškara nije zavisno od općeg kalendara, već od Uskrsa. Za vrijeme maškara najvažnija su dva dana – nedjelja i utorak, kada se sve završava. Sam običaj seže daleko u vrijeme prije hrišćanskta na ovim prostorima. Ljudi su se maskirali i pravili buku kako bi otjerali zimu i najavili dolazak proljeća. Iako je crkva u svojim počecima bila veliki protivnik ovih parada, one su se održale i nastavile. A crkva je od desetog vijeka prihvatila stvari takvima kakve jesu i prestala da se buni zbog maskiranja. U srednjoj Evropi su se nakon 1300. godine počele odvijati u vrijeme pred četrdesetdnevnim postom i na taj način se je običaj istjerivanja zime povezao sa religijom.
Riječ karneval koja se najčešće koristi za parade maski zapravo je nastala iz italijanskog jezika i znači »bez mesa«, odnosno, obilježava vrijeme posta.
U Sloveniji su se oblici karnevala pojavili tek u 20. vijeku, kada je, od pojedinačnih proslava, više ili manje, spontano došlo do organizovanja zabava. Iako pričam o relativno maloj državi, običaja i legendih koje se veži za karnevale je jako puno. Nekada su, uprkos siromaštvu, u svakom domu pekli krofne ili miške – slatke uštipke, koji su se djelili maškarama kada pokucaju na vrata. Tokom tih posjeta maškare niti riječi ne bi smjele prozboriti, jedino, ako žele, mogu nešto otpjevati na vratima. I sada se krofne, pogotovo one punjene mareličnom marmeladom, nemilice jedu tih dana, ali kada vam maškare pozvone obično očekuju slatkiše, poput bombona i čokoladica, ponekad i kovani novac.
Kako to u materijalnom svijetu već odavno jeste, u vrijeme maškara u svim trgovinama se pojave različiti kompleti za djecu i odrasle, posvuda se prodaju boje za lice, a sada, u vrijeme kada je svaka informacija dostupna, nije potrebno biti posebno nadaren da maskirate svoje potomke ili sebe u najrazličnije životinje uz pomoć oslikavanja lica. Najveći zaljubljenici maškara planiraju puno ranije kako će se pojaviti u povorci i oni, obično, sami šivaju svoje komplete. Sami svoje grupne maske prave i mališani iz vrtića i školarci. Obično i takmičenja organizuju. Kako se najčešće radi na otvorenom i u hladno doba godine, tu se, uz krofne, popije i puno toplog čaja, pjeva, pleše, te se biraju i nagrađuju najuspješnije maske.
Najvažnija etnološka maska u Sloveniji su kurenti. Kurenti bi trebalo da su mladi, neoženjeni muškarci obučeni u pomalo zastrašujuće kostime od ovčijeg krzna, koji na glavi nose, u zavisnosti od kraja, perje ili rogove, a oko struka puno kravljih zvona. Oni, u povorci, plešu i skaču na takav način da zvona proizvode jaku buku i, kako legenda i običaji kažu – protjeraju Babu Zimu. Uz kurente su tipični i takozvani pokači koji uz određenu koreografiju i sa istim ciljem, bičevima udaraju u tla i proizvode neprijatne zvukove. Ove godine im je, izgleda, barem što se Slovenije tiče, i uspjelo.
Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:
S ovim praktičnim uređajem nikada nećete morati ponavljati jela. U njemu možete napraviti zdrav smoothie, ukusnu kašu pa... 6
Još pet dana ostalo je do 1. Ženskog sajam koji se održava 30. i 31. 5. pod generalnim sponzorstvom nove Opel Corse i po... 3
Emocionalno vezivanje je primarna potreba, javlja se još na samom rođenju, već prvim kontaktom sa majkom, a ostvaruje sv... 2
Biti samohrana majka je izazov koji traži mnogo strpljenja, izdržljivosti, odricanja i hrabrosti. 2