/11 /11

Ženski spolni hormoni igraju važnu ulogu u cijelom životu žene jer oblikuju ne samo tijelo nego i utječu na ponašanje žene u svim životnim dobima. 

Estrogen, progesteron, FSH (folikulstimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormnon) najznačajnija su četiri spolna hormona u tijelu žene. 

U organizmu žene Estrogen između ostalog utječe na:

 
- endometrij (sluznicu maternice) stimulirajući ponovni rast i obnavljanje sluznice maternice nakon menstrualnog krvarenja. 
- miometrij (mišić maternice) povećavajući masu mišićnog tkiva u maternici 
- cerviks (vrat maternice) gdje se pod djelovanjem estrogena luči veća količina vodenastog iscjetka 
- dojke u kojima potiče rast izvodnih kanala mliječnih žlijezda 
- kosti u kojima zbog zadržavanja kalcija i fosfata u organizmu potiče njihovo odlaganje u koštano tkivo, sprečavajući na taj način nastanak osteoporoze 
- vodu i elektrolite - u većim količinama estrogeni uzrokuju zadržavanje natrija i vode u organizmu

 
Neuroznanstvena istraživanja ukazuju da estrogen ima nekoliko važnih učinaka na mozak čovjeka: štiti neurone (stanice od kojih je mozak građen), smanjuje osjetljivost na bol,  te poboljšava pamćenje i raspoloženje. 

Važniji učinci Progesterona u organizmu žene su na: 

- endometrij (sluznicu maternice), koju tijekom menstruacijskog ciklusa prevodi u sekrecijsku fazu tj. priprema ju za trudnoću 
- cerviks (vrat maternice) gdje pod utjecajem progesterona sekret (isjedak) postaje gust i oskudan
- miometrij (mišić maternice) na koji progesteron djeluje relaksirajuće, radi čega opravdano nosi nadimak hormon ˝čuvar trudnoće˝
- dojke gdje potiče rast žljezdanog tkiva
- bubreg u kojem progesteron potiče povećano izlučivanje natrija iz organizma 

Utjecaj spolnih hormona na ovulaciju 

Ovarijski ciklus povezan je s lučenjem spolnih hormona iz jajnika (estrogena i progesterona), čije je lučenje regulirano hormonima iz hipofize-FSH (folikul stimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon). Od puberteta nadalje, LH, FSH, estrogen i progesteron igraju važnu ulogu u reguliranju ženskog menstruacijskog ciklusa, što rezultira mjesečnim krvarenjima - menstruacijama. Svaki pojedini hormon raste i smanjuje se na različitim točkama u ciklusu, ali oni zajedno proizvode predvidljivi lanac događaja. Jedno jajašce (od nekoliko stotina tisuća u svakom jajniku) postaje 'zrelo' i otpušta se iz jajnika na svoj put niz jajovod i u maternicu. Ako jajašce nije oplođeno sjemenom stanicom, razina estrogena i progesterona proizvedena u jajniku počinje padati. Bez podržavajućeg djelovanja tih hormona, sluznica maternice, koja je puna krvi, ljušti se što rezultira menstruacijom. 

Značajna hormonska promjena za većinu žena javlja se u vrijeme posljednje menstruacije. Ako se menopauza pojavi prije 40-te godine života, kažemo da je to prijevremena menopauza. Procjenjuje se da prijevremena menopauza pogađa jedan posto žena u dobi ispod 40 i 0,1 posto žena u dobi ispod 30 godina.

Pet do deset godina koje prethode zadnjoj menstruaciji, normalno funkcioniranje jajnika počinje slabjeti. To može uzrokovati da menstruacijski ciklus postaje kraći ili duži. Na kraju, jajnici proizvode tako malo estrogena da se sluznica maternice ne uspijeva zadebljati i tako menstruacije prestaju. Značajan gubitak estrogena u tijelu žene koji se javlja oko, i nakon menopauze ima posljedice na njeno zdravlje, kao i uzrokovanje neugodnih simptoma kao što su valunzi (napadi vrućine), noćna znojenja, suhoća rodnice, česte urinarne infekcije što može dovesti čak i do depresije ili razdražljivosti. 

Doc. dr. sc. Krunoslav Kuna, specijalist ginekolog

izvor: zdravavagina.com