Gripa (influenca) je akutna virusna bolest dišnih putova koja se vrlo brzo širi. Pojavljuje se prvenstveno na sjevernoj polulopti u zimskim mjesecima i ugrožava cjelokupnu populaciju, a posebno starije ljude i bolesnike sa kroničnim srčanim, plućnim, probavnim i drugim bolestima. Simptomi se pojave približno 3 dana poslije zaraze virusom influence: zaraženoj osobi je hladno, iscrpljena je, ima visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i kostima, nadražujući osjećaj u ždrijelu i suhi kašalj. Svi navedeni simptomi obično nestanu u 2-7 dana, jedino kašalj može trajati i po više tjedana.

Virus influence se prenosi sa zaraženim kapljicama i preko površina koje su zaražene sa izlučevinama iz dišnih putova zaražene osobe. Zaražene kapljice nastaju prilikom kihanja, kašljanja i glasnog govora. Mogu preći razdaljinu od najviše 1-og metra, te je zato za prenos virusa influence potreban blizak kontakt sa oboljelim, obično u zatvorenom prostoru. Na površinama u osušenoj sluzi može ovaj virus preživjeti i po par sati. Ako zaraženu površinu dodirnemo prstima, možemo virus prenijeti na sluznicu nosa i usta.

Kako se zaštitimo od gripe?

Najefikasnija zaštita od gripe je cijepljenje koje se preporučuje svima, pogotovo starijim od 65 godina, bolesnicima s kroničnim oboljenjem pluća, srca, bubrega, dijabetičarima, osobama sa slabijim imunitetom, osobama koje se liječe kemo ili radioterapijom, i osobama sa malignim oboljenjima. Cijepljenje se preporučuje i članovima obitelji svih gore navedenih da ih ne bi virusom ugrozili.

Cijepljenje se preporučuje i trudnicama pri kraju trudnoće, dojiljama a i djeci, naročito školskoj.

Cijepljenje je preporučljivo i za medicinsko osoblje i ljude takvih profesija, gdje bi zbog odsutnosti s posla zbog gripe trpjela ta djelatnost (policija, carina, pošta, vatrogasci,…). Važno je održavati dobru tjelesnu kondiciju, dosta boraviti i kretati se na svježem zraku i hraniti se zdravo, prvenstveno se misli na dosta voća i povrća. U mjesecima kada ima dosta zaraza dišnih putova treba izbjegavati zatvorene prostore, i više puta si pažljivo prati ruke da ne prenesemo virus influence ili druge mikroorganizme u dišne putove.

Cijepljenje protiv gripe – DA ili NE?

Kada je najveća vjerojatnost pojave gripe?
Cijele godine se po svijetu prati kruženje zaraznih bolesti, pa tako i gripe.
Za viruse influence je značajno da u najvećoj mjeri kruže među stanovništvom sjeverne polulopte zimi i u proljeće. Tada su najbolji uvjeti za njeno širenje, jer se pretežno zadržavamo u neizračenim prostorima, virusi se prenose sa zaraženim kapljicama prilikom kihanja, kašljanja i glasnog govora, a važne su i prevelike, odnosno brze temperaturne promjene  – od vrućine do jake hladnoće.

Da li se sredinom zime prekasno cijepiti?

Cijepljenje počinje krajem jeseni i traje sve dok se ne počne broj oboljelih od gripe smanjivati. Poslije cijepljenja se zaštita kod mlađih razvije poslije tjedan dana, a kod starijih 2 tjedna ili čak i više. 

Zašto se moramo cijepiti protiv gripe svake godine?

Virusi gripe se često i brzo mijenjaju, te zato stručnjaci svake godine ponovno proizvedu cjepivo protiv virusa za koje misle da će kružiti. Zato moramo cijepljenje protiv gripe ponoviti svake godine.

Moramo li u slučaju zaraze gripom posjetiti liječnika?

Kad obolimo od gripe moramo mirovati, piti puno tekućine i pobrinuti se da sa svojim izlučevinama ne zarazimo svoje bližnje. Kad kašljemo, moramo pokriti usta maramicom, a ruke moramo često prati. Bolest obično nestane za par dana. Gripu prouzrokuje virus i zato uzimanje antibiotika neće utjecati na tijek bolesti. Visoku tjelesnu temperaturu snižavamo antipireticima, npr. aspirinom kod odraslih i paracetamolom kod djece, jer aspirin nije primjeren za djecu.

Za starije osobe koje se liječe zbog kroničnih bolesti i ljude sa slabijim imunitetom gripa može biti teška i opasna bolest. Ako se stanje poslije nekoliko dana ne popravi – prvenstveno se misli na visoku tjelesnu temperaturu i kašalj koji postane gnojan, znači da je pored gripe riječ i o upali pluća. U tom slučaju je pregled i savjet liječnika obvezatan.

Možemo li i dijete liječiti kao odrasloga ili neki od načina liječenja za dijete nisu primjereni?

Kod bolesnika s gripom, lijekovima liječimo probleme kao što su visoka temperatura, nadražujući, suhi kašalj i bolovi u mišićima. Djecu liječimo kao i odrasle, ali moramo paziti na dob i tjelesnu težinu. Za snižavanje temperature im jedino ne smijemo davati salicilate (aspirin).

Za liječenje gripe je već nekoliko godina na tržištu na raspolaganju nekoliko vrsta lijekova koji su različite efikasnosti. Lijekovi malo skrate trajanje i ublaže tijek bolesti, ako vam ih liječnik propiše prvi ili drugi dan bolesti. Neki lijekovi nisu primjereni za bolesnike sa ozbiljnim oštećenjem bubrega ili jetre, drugi za bolesnike sa astmom. Ni u kom slučaju lijekovi ne mogu zamijeniti cijepljenje.

Epidemije gripe
Epidemiju gripe je prvi spomenuo još Hipokrat 412.godine p.n.e.
Prva dobro opisana pandemija influence je bila 1580. godine.
U zadnjem stoljeću su bile najpoznatije 4 pandemije influence: ruska 1891. godine, španska 1918./19. godine, azijska 1957. i hongkonška 1968. godine.
Postoje dokazi da su te pandemije prouzrokovale životinje – svinje i ptice.
U tim pandemijama je tada bila zaražena polovica svjetskog stanovništva.
U pandemiji španske gripe, gdje je oko 80% oboljelih bilo između 15 i 45 godina starosti, umrlo je oko 20 miliona ljudi. U epidemijama može oboljeti oko 15-25% stanovništva u velikim mjestima, a u kolektivima i do 40% ljudi.

Poznata su 3 virusa koja prouzrokuju gripu: virus influence A, B i C.
Virus influence A prouzrokuje epidemije i pandemije, virus B obično ograničena izbijanja, a virus C zarazi pojedince i ne uzrokuje epidemije. Razlikovanje navedenih tipova virusa je moguće serološkim istraživanjima uz pomoć tipno specifičnih antiseruma.