Bronhiolitis može biti opasan za bebu! Foto: Freepik

/11 /11

Broj beba koje pate od bronhiolitisa je u porastu. Stanje može biti opasno za njih, nekima je potrebno liječenje u bolnici. Doc. dr Nataša Marčun Varda, dr med. iz UKC Maribor odgovorila je na neka pitanja o bronhiolitisu, piše Ringaraja.net.

Šta je bronhiolitis?

Bronhiolitis je česta bolest donjih disajnih putova kod malih beba, koju uzrokuje upala ili začepljenje malih disajnih putova - bronhiolanflamatornim ćelijama i edemom. Najteže se manifestira kod vrlo male djece do šest mjeseci starosti. Javlja se sezonski, s vrhuncem u zimskim mjesecima. Uglavnom je virusna bolest. U 50% slučajeva uzrokuje je respiratorni sincicijski virus. Ostali uzročnici su virus parainfluence, adenovirusi, a moguće i drugi respiratorni virusi. Izvor zaraze često su stariji članovi porodice s blažom kliničkom slikom.

Kako ga prepoznajemo? Na koje znake roditelji treba da obrate pažnju i kada je neophodna poseta ljekaru?

Beba u početku ima blage znakove infekcije gornjih disajnih puteva s ??kihanjem i curenjem iz nosa. To može biti praćeno slabim apetitom i vrućicom, što je također normalno. Postupno se mogu razviti respiratorni problemi s napadima kašlja, otežanim disanjem i nemirom djeteta. Ubrzano disanje, koje ometa hranjenje, i znakovi ubrzanog disanja su česti, a kod vrlo male djece javljaju se čak i pauze u disanju. Stupanj ubrzanog disanja nije uvijek proporcionalan nedostatku kiseonika i zadržavanju ugljen-dioksida, stoga je važno mjeriti zasićenost hemoglobina kiseonikom pulsnom oksimetrijom i mjeriti ugljen-dioksid u krvi. U plućima možemo čuti slabašno pucketanje difuzno, a ponekad i zviždanje. Također možemo vidjeti slijeganje međurebrenih prostora i "lepršanje" nosnica. U prvih 48 do 72 sata beba je najviše izložena riziku od respiratorne dekompenzacije. Većina studija ukazuje na prosječno trajanje bolesti u rasponu od 12 dana. Bolest je teža kod dojenčadi s prirođenim srčanim manama, hroničnom plućnom bolešću ili imunološkim poremećajima.

PROČITAJ JOŠ: Prirodni lijek za bronhitis, kašalj, laringitis

Kako ga liječimo? 

Bebe s respiratornim problemima hospitalizuju se. Liječenje je potporno i simptomatsko. Ako dijete ima nisku koncentraciju kiseonka u krvi, potreban mu je dodatni kiseonik. Osjećaju se bolje ako im je glava lagano podignuta. Također je potreban oprez prilikom hranjenja, jer je moguća aspiracija hrane u pluća. U takvim slučajevima dijete se hrani putem nazogastrične sonde, ponekad je potrebno i intravensko hranjenje. U slučajevima teških respiratornih problema potrebna je mehanička ventilacija na intenzivnoj njezi nekoliko dana. Bronhodilatatori (lijekovi za širenje disajnih putova) mogu pomoći, a daju se inhalacijom. Kortikosteroidi su u različitim studijama dali oprečne rezultate. 

Kako roditelji mogu pomoći bebi ili djetetu?

Roditelji trebaju promatrati malu bebu s respiratornim simptomima. U slučaju početnih znakova ubrzanog ili otežanog disanja ili drugih značajnih simptoma, posjet liječniku je potreban kako bi se procijenilo stanje pacijenta zbog moguće potrebe za hospitalizacijom. Ako roditelji nisu sigurni, najbolje je odmah se obratiti djetetovom pedijatru. 

Virusi se šire kašljanjem, kihanjem i izravnim kontaktom s pacijentom ili zaraženim predmetima, stoga roditelji poduzimanjem odgovarajućih mjera mogu značajno smanjiti mogućnost da se njihovo dijete zarazi i oboli. 

Treba često prati ruke i čistiti površine kontaminirane virusima (kvake na vratima itd.). Posjete se ne preporučuju dok dijete ne napuni dva mjeseca. Ako imaju bebu, po mogućnosti bi trebali starijeg brata ili sestru povući iz vrtića. Generalno, posjeta bi trebalo biti što manje, posebno ako posjetitelji imaju simptome prehlade. Roditelji s malim bebama trebaju izbjegavati mjesta s puno ljudi (trgovačke centre, razna događanja itd.). Trebali bi redovito i više puta dnevno provjetravati životne prostore te pokušati ograničiti pušenje u stanu. 

Prijevremeno rođena djeca, uz redovita cjepiva propisana kalendarom, cijepe se i protiv respiratornog sincicijskog virusa (RSV), najčešćeg uzročnika infekcija donjih dišnih putova. Boravak na svježem zraku je poželjan. Ako se dijete razboli, treba ostati kod kuće, jer se time smanjuje mogućnost komplikacija bolesti, a istovremeno se sprječava širenje infekcija u vrtiću ili školi.