(Foto: Magnific)

/11 /11

Za aktuelne sadržaje i vijesti iz svijeta roditeljstva i trudnoće odaberite Ringeraju kao svoj omiljeni izvor na Google-u.

Postavi

Prvih nekoliko sedmica s bebom uglavnom prolazi u upoznavanju, hranjenju, uspavljivanju i pokušajima da se razumije svaki njen pokret. A onda, jednog dana, dok joj se obraćate, pjevušite ili je gledate tokom presvlačenja, ugledate mali osmijeh. Na trenutak se zapitate da li vam se učinilo, a zatim pokušavate da ga ponovo izazovete.

Upravo taj prvi osmijeh za mnoge roditelje predstavlja jedan od najljepših znakova da njihova beba počinje aktivnije reagovati na svijet oko sebe. Iza tog naizgled jednostavnog pokreta krije se važan korak u razvoju socijalnih i emocionalnih vještina.

Kada se bebe počinju smijati?

Bebe mogu praviti pokrete nalik osmijehu već od rođenja, pa čak i prije rođenja. Ipak, nije svaki osmijeh isti niti svaki ima isto značenje.

U prvim sedmicama života roditelji često primjećuju kako se beba osmjehuje tokom spavanja ili neposredno nakon hranjenja. Ovi rani osmijesi uglavnom su spontani i povezani s aktivnošću nervnog sistema, a ne nužno sa svjesnom reakcijom na roditelja.

Prvi pravi, socijalni osmijeh najčešće se pojavljuje oko drugog mjeseca života, odnosno približno između šeste i osme sedmice. Tada se beba počinje osmjehivati kao odgovor na lice, glas ili osmijeh osobe koja joj se obraća.

Prema razvojnim smjernicama, do uzrasta od dva mjeseca većina beba počinje se osmjehivati kada joj se neko obrati ili joj uzvrati osmijeh. To je jedan od važnih pokazatelja ranog socijalno-emocionalnog razvoja.

Naravno, ne postoji tačan dan kada se svaka beba treba prvi put nasmijati. Neke to učine ranije, dok je drugima potrebno nešto više vremena. Važnije od konkretnog datuma jeste da roditelji posmatraju kako se beba postepeno uključuje u kontakt s ljudima oko sebe.

Kako razlikovati refleksni od pravog osmijeha?

Na prvi pogled, svaki bebin osmijeh izgleda podjednako neodoljivo. Ipak, postoje razlike koje roditeljima mogu pomoći da razumiju šta se dešava.

Refleksni osmijeh najčešće se javlja tokom spavanja ili u trenucima kada beba nije usmjerena na osobu ispred sebe. Može biti veoma kratak i pojaviti se bez očiglednog povoda.

Socijalni osmijeh, s druge strane, obično prati kontakt očima i reakcija na osobu koja je u blizini. Beba se može osmjehnuti kada čuje poznat glas, ugleda roditelja ili primijeti da joj se neko obraća nježnim izrazom lica.

Kako sedmice prolaze, ovakve reakcije postaju sve jasnije. Beba može duže posmatrati roditelje, umiriti se kada čuje njihov glas, pomjerati ruke i noge od uzbuđenja i ispuštati nježne glasove.

To su prvi nagovještaji komunikacije koja se ne odvija riječima, već pogledima, izrazima lica i pokretima.

Kada se bebe počinju glasno smijati?

Osmijeh se obično pojavljuje prije pravog, glasnog smijeha. Dok je prvi socijalni osmijeh čest oko drugog mjeseca, smijanje tokom igre i pokušaja roditelja da zabave bebu razvija se nešto kasnije.

Oko četvrtog mjeseca mnoge bebe počinju se kikotati ili ispuštati kratke zvukove nalik smijehu kada im roditelji pričaju veselim glasom, prave smiješne grimase ili se igraju s njima. Do šestog mjeseca smijeh postaje sve prepoznatljiviji razvojni obrazac.

Američki CDC navodi da je kikotanje kao reakcija na pokušaje da se beba nasmije jedan od očekivanih razvojnih pokazatelja oko četvrtog mjeseca, dok se smijanje kao jasnija socijalna reakcija prati oko šestog mjeseca.

U početku bebu mogu zabaviti sasvim jednostavne stvari: promjena izraza lica, nježno pjevušenje, poznat glas ili igra u kojoj se roditelj nakratko sakrije, a zatim ponovo pojavi. Kasnije će sve više reagovati na igre koje uključuju iščekivanje i iznenađenje.

Ipak, nisu sve bebe jednako glasne i razigrane. Neke će se često kikotati, dok će druge svoju radost više pokazivati osmijehom, pogledom i pokretima. Temperament djeteta također utiče na to kako ono izražava zadovoljstvo.

Zašto je bebin osmijeh važan za razvoj?

Osmijeh nije samo sladak izraz lica koji roditeljima uljepšava dan. On je i jedan od prvih načina na koje beba uspostavlja kontakt s drugim ljudima.

U prvim mjesecima života dijete uči kroz svakodnevne interakcije. Kada se roditelj nasmiješi bebi, ona ga pogleda, uzvrati osmijehom ili ispusti neki glas, a roditelj ponovo reaguje, nastaje jednostavna razmjena koja predstavlja osnovu rane komunikacije.

Stručnjaci ovakvu razmjenu često opisuju kao komunikaciju „daj signal – odgovori“ (serve and return): beba šalje signal pogledom, osmijehom, pokretom ili glasom, a odrasla osoba odgovara na njega. Ovakve interakcije podržavaju razvoj moždanih veza, komunikacijskih sposobnosti i emocionalne sigurnosti.

Osmijeh, dakle, ne znači samo da je beba zadovoljna. On je i način na koji dijete postepeno uči da su njegovi signali primijećeni, da ljudi reaguju na njega i da kontakt s bliskim osobama može biti prijatan i siguran.

To ne znači da roditelj mora stalno zabavljati bebu ili izazvati osmijeh pri svakom pokušaju. Za razvoj su jednako važni mirno držanje u naručju, nježan razgovor, utjeha kada beba plače i prisustvo osobe koja odgovara na njene potrebe.

Kako podstaći bebu da se smije?

Dobra vijest je da roditeljima nisu potrebne posebne igračke, skupi rekviziti niti komplikovane aktivnosti. Najviše znače svakodnevni trenuci bliskosti.

• Gledajte bebu u lice. Kada je budna i mirna, približite se toliko da može udobno posmatrati vaše lice. Osmjehujte joj se i dozvolite joj da proučava vaše izraze.
• Razgovarajte s njom. Pričajte joj šta radite dok je presvlačite, kupate ili oblačite. Koristite blag, izražajan glas i pravite kratke pauze kako bi beba imala priliku reagovati.
• Uzvratite na njene signale. Ako se osmjehne, ispusti glas ili pomjeri ruke kao da želi privući pažnju, odgovorite osmijehom, riječima ili nježnim pokretom. Tako joj pokazujete da njena komunikacija ima smisla.
• Pjevajte i igrajte se. Jednostavne pjesmice, nježne igre licem u lice i ponavljanje smiješnih izraza mogu privući bebinu pažnju i podstaći njenu reakciju.
• Poštujte njeno raspoloženje. Beba će lakše uživati u igri kada je sita, odmorna i mirna. Ako okreće glavu, zijeva, postaje nervozna ili počinje plakati, možda joj je potrebna pauza.

Najvažnije je da interakcija bude prijatna za oboje. Nema potrebe da uporno pokušavate izazvati smijeh ako beba trenutno nije raspoložena. Bliskost se gradi i kroz tihe, mirne trenutke.

Šta ako se beba još ne smije?

Jedna od najčešćih roditeljskih nedoumica jeste da li se trebaju zabrinuti ako njihova beba još nije počela osmjehivati se.

Najprije treba imati na umu da se razvoj odvija postepeno i da uzrasne smjernice nisu rokovi koje svako dijete mora ispuniti istog dana. Važno je posmatrati cjelokupan razvoj, a ne samo jednu vještinu izdvojenu iz konteksta.

Ako beba s navršena dva mjeseca još ne pokazuje jasan socijalni osmijeh, roditelji mogu nastaviti pratiti njene reakcije i tu nedoumicu spomenuti pedijatru na narednoj kontroli. Ako do trećeg mjeseca i dalje nema socijalnog osmijeha, naročito ako beba rijetko gleda lica ili slabo reaguje na glas i kontakt, razumno je zatražiti procjenu pedijatra ranije, bez čekanja da se pojave dodatni znakovi.

Posebno je važno obratiti pažnju na to da li beba uspostavlja kontakt očima, reaguje na zvukove, prati lica i pokazuje interesovanje za ljude u svom okruženju. Ako roditelj primijeti da beba ne reaguje na glasne zvukove, ne prati predmete pogledom ili je izgubila vještinu koju je ranije imala, potrebno je obratiti se pedijatru.

Izostanak osmijeha sam po sebi ne znači da postoji razvojni problem. Ipak, razgovor sa stručnjakom može pomoći u otklanjanju nedoumica i, ako je potrebno, pravovremenoj dodatnoj procjeni.