|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvjek želiš da odustaneš od nagrade?
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više!

Najčešće bolesti male djece

bebe&mame, 17.12.2010
Antibiotici nisu univerzalan lijek! Piše: Dr. Mersija Tanović – Dervišević
Ključne riječi:

image
/11


Čak 90 procenata infekcija raspiratorng trakta kod djece su virusnog porijekla pa ih nije potrebno liječiti antibioticima. Beta hemolitički streptokok grupe A u brisu ždrijela može se naći u oko 15 do 20 posto slučajeva, ali ni tada antibiotike ne treba djetetu dati ako simptomi nisu jače izraženi.

Procjenjuje se da dijete u prve tri godine života godišnje ima prosječno četiri do šest infekcija gornjih disajnih puteva. Učestalost se smanjuje kako dijete raste. U nastajanju tih infekcija važnu ulogu imaju imunološki faktori dječijeg organizma, ali i faktori sredine. Čak 90 procenata infekcija respiratornog trakta kod djece su virusnog porijekla, a jednu trećinu svih izazivača čine rinovirusi.

Svi respiratorni virusi nemaju sposobnost opstanka kod određene osobe duže vremena - većina infekcija je kratkotrajna, no oni su zato razvili sposobnost opstanka u populaciji uopšte. Oni mogu ponavljano inficirati veliki broj osoba, obezbjeđujući tako svoj opstanak.

Respiratorni virusi prenose se zrakom od inficirane osobe - kašljem i kihanjem, ili direktnim kontaktom sa inficiranim materijalom sa kože. Obolijevanje zavisi od imunološkog stanja djetetovog organizma i epidemiološke situacije u kući ili u kolektivu.

Faktori koji pomažu infekcije

* Pušenje u stanu ili prostoru gdje borave djeca - povećava učestalost respiratornih infekcija, posebno kod djece mlađe od pet godina.

* Aerozagađenje također ima potencirajući efekat, dok boravak u kolektivima, suprotno vjerovanju, nema značajnijeg utjecaja. Naime, utvrđeno je da djeca iz obdaništa nisu češće bolesna od djece koja se njeguju u kući - osim u prvih nekoliko mjeseci po ulasku u kolektiv.

* Također, suprotno popularnom vjerovanju, izlaganje hladnom zraku ne povećava rizik od respiratornih infekcija izazvanih virusima.

* Od faktora vezanih za organizam djeteta, najvažniji su:

- Uzrast - mlađa djeca češće su bolesna (u prve tri godine, respiratorne infekcije su ubjedljivo najčešće bolesti kod njih);

- Pol - dječaci mlađi od šest godina češće obolijevaju od ovih infekcija;

- Stanje uhranjenosti - gojaznija djeca češće su bolesna;

- Atopija - djeca sklona alergijama češće obolijevaju;

- Djeca sa urođenom srčanom manom - sklonija su ovim bolestima.

 

*Važno je istaći da dojenje štiti djecu od čestog razbolijevanja: dojena djeca oko tri puta rjeđe obolijevaju od infekcija gornjih disajnih puteva.

 

Kad je uzrok bakterija

Pored virusa kao najčešćih izazivača i bakterije mogu biti uzročnici infekcija gornjih disajnih puteva. Međutim, teže je procijeniti da li su nađene bakterije izazivači infekcije, jer su neke od njih (posebno pneumokok i hemofilus) često prisutne kod zdravih osoba u gornjim disajnim organima.

Iako djeluje logično da bi prethodna virusna infekcija mogla stvoriti uslove za kasniji nastanak bakterijske infekcije - kao mješovite infekcije, dokazi za ovo su dosta oskudni.

 

Prehlada - bolest bez definicije

Infekcije gornjih disajnih puteva u svakodnevnom životu nazivamo prehlada. Nema precizne definicije prehlade, iako svi znamo o kakvom se oboljenju radi. U najlakšem obliku, javlja se zapušenje nosa, kihanje i sekrecija, dok u težim oblicima postoji povišena tjelesna temperatura i poremećaj opšteg stanja.

Tipično, bolest traje nekoliko dana, mada pojedini simptomi mogu biti i duže prisutni. Sekret iz nosa, koji je bio bistar, poslije nekoliko dana postaje gušći i žućkasto-zelenkast što, najčešće, suprotno vjerovanju, nije bakterijska infekcija.

Bolest je praćena i kašljem. Suh, nadražajan kašalj može potrajati i do dvije nedjelje poslije gubitka simptoma prehlade.

 

Infekcije ždrijela

Infekcije ždrijela izuzetno su česte i obično su udružene sa infekcijom krajnika. Najčešći izazivači su virusi, a rjeđe - u oko 20 odsto slučajeva bakterije - najčešće beta hemolitički streptokok.

Beta hemolitički streptokok grupe A se u brisu ždrijela može naći u oko 15 do 20 posto slučajeva - zavisno od uzrasta djeteta, doba godine i klimatskih faktora. Kod najvećeg broja djece ne dovodi do nastajanja bilo kakvih kliničkih manifestacija, ali ti su maleni kliconoše.

Streptokok je visoko zarazan, a prenošenje je posebno brzo i lako u kolektivima. Osim kapljičnim putem, značajno je i prenošenje putem raznih predmeta: maramica, peškira, itd.

Pacijente sa blagim simptomima ili asimptomatske - ne treba liječiti, iako je ponekad pritisak roditelja ili vaspitača veliki, jer dijete ne može pohađati obdanište ili školu.

Bez antibiotika

Prije nego što se započne sa liječenjem djetetu treba uzeti bris. Inače, prehlade i virusne infekcije disajnih organa nije potrebno liječiti antibioticima. Nepotrebna primjena antibiotika kod djece sa virusnim faringitisom dovodi do uništavanja

saprofitne flore u ždrijelu (bakterije koje su tu normalno nalaze). Ovo se posebno odnosi na alfa hemolitične streptokoke.

Djeca nepotrebno liječena penicilinom, a bez dokaza o postojanju beta hemolitičkog streptokoka, imaju češće recidive streptokoknog faringitisa od neliječene djece.

Terapija poslije brisa

Sa započinjanjem terapije bi uvijek trebalo sačekati do rezultata brisa - 48 do 72 sata, što ne povećava rizik od mogućih komplikacija. Naprotiv, to omogućava nastajanje imunog odgovora u ždrijelu i onemogućava reinfekciju istim serotipom BHS.

Djeca liječena penicilinom u prvom danu bolesti - imaju veći procenat recidiva oboljenja od one kod koje se čekalo na rezultat brisa.

Da još jednom istaknemo - prehlade su kod djece najčešće bolesti izazvane virusima. Ali, značajnije od boravka u kolektivu, kao štetan faktor na njihovo nastajanje utječe pušenje u prostorima gdje borave djeca, posebno ona najmlađeg uzrasta.

Dojenje kao zaštita

Veoma važan faktor koji u velikom procentu štiti djecu od nastanka ovih oboljenja je dojenje, ako traje dovoljno dug period. U svakom slučaju, na neke druge faktore možda se ne može utjecati, ali na trajanje dojenja sigurno može. 

 

/

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Prirodan izbor za miran san vaših mališana
Odabir pravilne i kvalitetne ishrane kojom ćete omogućiti da vaši mališani utonu u miran san predstavlja izazov za svako...
12
Zdravo kretanje dojenčeta
Ne preporučuje se stavljanje djeteta u hodalice, pogotovo ne u one kojima pod dotiče samo vrhovima prstiju. Hodalice mog...
2
Masaža bebe i malo starijeg djeteta
Masaža je odličan način uspostavljanja i učvršćivanja veze sa djetetom, jer je svakom djetetu dodir neophodno potreban z...
2
Priprema na život sa bebom
Dolazak bebe će zasigurno unijeti i nešto nemira u vaš život. Na dolazak djeteta se pripremite već prije poroda.
2






Anketa

Šta da saznate...
пеперутка16

..da nosite trojke, šta bi uradili?

Oznake

Prijava
Ime i Prezime
*
Adresa
*
Poštanski broj Grad
*
Broj telefona
*
E-mail adresa
*
Veličina pelena koje dijete nosi
*
Starost vašeg djeteta/vaše djece
*
Ovim potvrdjujem da ču nakon koristenja pelena ostaviti svoj komentar I misljenje o novim Pampers pelenama u okviru Ringeraja stranice. *