/11 /11

Ima nekoliko razloga, a dva najvažnija su nezrelost bebinog probavnog trakta i način prehrane

Strukture koje grade probavni trakt dojenčeta sazrijevaju polako i sporo poprimaju

karakteristike koje će imati u odraslom dobu. To nije samo osobenost probavnog sistema

već i kompletnog njenog organizma.

Dva uzroka: Nezrelost probavnog sistema i način prehrane

U toku tog procesa "sazrijevanja" probavnog trakta odvijaju se značajne promjene ne

samo na probavnom sistemu nego i žlijezdama koje su mu pridružene i čiji produkti utječu

direktno na proces varenja, odnosno prerade hrane i proces resorpcije sastojaka

potrebnih za pravilan rast i razvoj fizičkih i mentalnih osobenosti organizma.  

Proces tog sazrijevanja odvija se na nivou ćelije i prostora između ćelija, a njegov krajnji

rezultat je ćelija sposobna da prerađenu hranu usisa u krvotok i to u obliku koji nije štetan

za organizam.

Ukoliko se to ne dogodi, a bezbroj je razloga odgovornih za to, u krvotok će dospijevati

sastojci hrane koji će za krajnji rezultat imati pojavu alergijskog oboljenja koje se naziva

urtikarija.

U dojenačkom periodu ima i drugih alergijskih reakcija na hranu, a sve one zajedno sa

urtikarijom opet su samo jedan oblik u čitavom nizu znakova nepodnošenja, odnosno

intolerancije  na  hranu.

Drugi važan razlog nastanka urtikarije na hranu u dojenačkom periodu je način ishrane.

Moram se napomenuti da su oba ova faktora usko povezana i isprepletena jer direktno

utječu jedan na drugi.

Najbolji način prehrane dojenčadi je majčino mlijeko i to ne samo zbog svojih sastojaka

već i zbog toga što ono vrlo direktno utječe na proces sazrijevanja ćelija probavnog

sistema.

Naime, u majčinom mlijeku su, pored proteina, potrebnih za psihofizički razvoj bebe,

prisutni i proteini koji oblažu probavni sistem pa tako sprečavaju prodiranje nepoželjnih 

sastojaka iz hrane u organizam bebe.

To je jedan od jako pozitivnih čitavom nizu drugih korisnih efekata dojenja, među kojima

treba svakako spomenuti uspostavljanje bliskosti između bebe i majke što u kasnijem

periodu značajno utječe na psihičku stabilnost i djeteta i odrasle osobe.

Zašto još treba insistirati na dojenju

Majčino mlijeko sadrži i proteine koji štite ne samo probavni sistem dojenčeta od bakterija

i virusa, već nakon prelaska u krv dojenčeta štite cijeli njegov organizam od virusnih i

bakterijskih infekcija pa tako pomažu obrambenom sistemu bebe da lakše počne sam 

djelovati.

Zato su do godinu dana života bebe rijetke virusne bolesti poput varičela, infekcija herpes

virusima te druge virusne i bakterijske bolesti.

Majčino mlijeko je najkvalitetnija ishrana za bebu pa dojenje treba forsirati ma kako da je u

pojedinim slučajevima oskudna produkcija mliječnih žlijezda.

Ako majka primijeti da je nakon podoja njena beba i dalje gladna, ili ako sporo dobiva na

težini, za dodatnu ishranu mora konsultovati pedijatra!!! Nikada ne uvodite dodatnu

prehranu bebe prema uputama laika!!!

Da li beba koja isključivo doji može dobiti alergiju na hranu?

Odgovor je može, mada znatno rjeđe u odnosu na bebe koje ne doje. A kako nepoželjne

supstance, odnosno alergeni, dospijevaju o organizam bebe? I na to pitanje odgovor je

jednostavan - putem majčinog mlijeka.

Riječ je, zapravo, najčešće o hrani, odnosno sastojcima hrane koje majka dojilja nekada

nije podnosila ili čak ih ne podnosi i u periodu dojenja. Takva hrana može kod majke

izazivati subjektivni osjećaj svrbeža sa ili bez pojave koprivnjače, a može izazivati i

proljev, povraćanje i/ili nadimanje. Dojilja treba izbjegavati takvu hranu tokom cijelog

perioda dojenja.

No, može se desiti da dojilja sasvim dobro podnosi neke namirnice, a da njena beba na

njih reagira pojavom koprivnjače. Naravno da će dojilja i u tom slučaju izbjegavati takvu

hranu.

Greškom optuženi lijekovi

Svakako da nije jednostavno odmah doći do zaključka, naročito kod dojilje bez znakova

preosjetljivosti na hranu, da je koprivnjača kod bebe uzrokovana hranom koju je jela

majka.

Naime, koprivnjača kod beba obično ide zajedno sa drugim siptomima koji i majku i ljekara

vode u krivom smjeru. Koprivnjača na hranu, naime, praćena je povraćanjem, proljevom,

često i povišenom temperaturom.

U takvim slučajevima ljekar često daje antibiotik ili neki drugi lijek, a koprivnjača i dalje

perzistira pa se onda često uzeti lijek bez osnova optuži da je kriv za koprivnjaču.

Optužuju se najčešće penicilinski preparati, lijekovi koji, među svim ostalim lijekovima,

imaju najmanje štetnih, nepoželjnih djelovanja na organizam. Pa u ovakvim slučajevima

uslijedi liječnička zabrana uzimanja penicilinskih preparata za čitav život. To je velika

pogreška koju svakodnevno viđam u toku svoje dugogodišnje prakse.

Kako da se ponaša dojilja čije dijete ima koprivnjaču na hranu?

Svaka majka čije dijete ima problema sa koprivnjačkom treba voditi dnevnik svoje lične

prehrane i pratiti promjene na koži bebe. Treba tačno zabilježiti nakon koje su se hrane

urtike pojavile na koži bebe.

Kad to utvrdi, treba prestati uzimati tu i sličnu hranu (ako se alergija pojavila nakon što je

majka popila kravlje mlijeko, ona treba prestati uzimati svu hranu u kojoj se ono može naći

- ne samo sir i pavlaku, već i kolače, sladoled, puding i dr.).

Alergijsku reakciju pored mlijeka najčešće izazivaju jaja, jagode, orasi, riba, citrusni

plodovi i školjke.

Važno je, dakle upamtiti da i majčino mlijeko može biti put unošenja alergena u organizam

bebe, ali i da je, nakon konstatacije o kojoj vrsti hrane se radi i izbjegavanja te namirnice,

liječenje dosta pojednostavljeno.

Ovo napominjem  zbog dojilja koje žive u ubjeđenju da putem majčinog mlijeka ne mogu

alergeni dospjeti u organizam bebe i izazvati alergijsku reakciju na  hranu.